tportal.hr

Zagreb
+15
Osijek
+15
Pula
+15
Rijeka
+19
Zadar
+14
Split
+18
Dubrovnik
+15

HRVATSKI ZNANSTVENIK

'Hrvati nisu Slaveni, a teorija evolucije je pogrešna'

Hrvati nisu potekli iz Perzije, vrlo malo su Slaveni i bitno se razlikuju od istočnih susjeda Srba, Crnogoraca, Grka i Albanaca, koji imaju više azijatskih, hunskih i tatarskih gena, rekao je u utorak na predstavljanju svoje nove knjige 'Genetičko podrijetlo Hrvata' dr. sc. Ivan Jurić, profesor na Agronomskom fakultetu u Zagrebu

Datum objave:
19.10.2011 7:36

Zadnja izmjena:
19.10.2011 9:48

Ovaj poznati zagovornik tzv. ilirske teorije tvrdi da je mitska predodžba o dolasku Hrvata na more u sedmom stoljeću kriva jer je među njihovim genima najviše onih koji pokazuju da su autohtoni starosjedioci, koji prebivaju na ovim prostorima već nekoliko desetaka tisuća godina, još od vremena paleolitika, odnosno starijeg kamenog doba.

Prof. Jurić, koji se zainteresirao za kromosom Y i genetiku nakon što je otkrio da je naslijedio daltonizam, rekao je da se jako iznenadio kada je krenuo istraživati genetsko podrijetlo Hrvata koje se može iščitati iz tog kromosoma.

'Prihvatio sam teoriju koja je uspostavljena 1984. godine i duboko sam vjerovao da smo neolitskog podrijetla. Međutim, pokazalo se da narodi neolitskog podrijetla žive uglavnom istočno od nas - Srbi, Albanci i Grci. Tih gena Albanci imaju oko 60 posto, Crnogorci 50-60 posto, Srbi 33 posto, a mi samo 15', rekao je dr. Jurić i dodao: 'Kod nas su ostali dominantni starosjedilački paleolitski geni. Došao sam do zaključka da je naša jadranska obala odigrala ključnu ulogu u tome i da je u mezolitiku kod nas stanovništvo bilo tako dobro organizirano da smo prvi narod u valu koji je izrodila neolitska revolucija (početak uzgoja žitarica i poljoprivrede). Istog tog paleolitičkog podrijetla su i narodi sjeverno od nas, dok istočno od nas živi neolitičko stanovništvo. Razlika između nas i Srba, koji imaju puno veći udio tog neolitičkog genoma, velika je.'

Do svojih rezultata Jurić je došao na temelju 188 uzoraka iz Hrvatske i BiH koje je poslao u SAD na analizu. Prema njegovim nalazima, čak je i slavenska genetska haplogrupa autohtona u ovim krajevima, jer se najviše širila seobom Indoeuropljana negdje oko 1000 godina prije Krista.

'Drugim riječima, ne možemo reći da su tamo negdje u sedmom stoljeću postojale neke veće migracije u kojima je puno Slavena stiglo na naša područja', rekao je dr. Jurić, naglasivši da u prilog njegovoj teoriji govore i razlike između nas i drugih slavenskih naroda. 'Česi su, primjerice, nedavno analizirali svoje gene i utvrdili da kod njih kao zapadnih Slavena postoji neka kasna mutacija koje kod nas nema. To je bilo negdje prije 5000 godina. Dakle, ne možemo reći da je netko došao k nama iz tih područja u nekom većem broju. Osim toga, svi narodi sjeverno od Slovačke imaju jako puno haplogrupe N koja je došla iz Sibira, koje kod nas uopće nema.' Tih 'pravih', starosjedilačkih gena, više ima kod stanovnika uz obale Jadrana nego u, primjerice, Zagrebu, objasnio je dr. Jurić.

Hrvati su sa Srbima strpani u isti koš zbog politike


Dr. Jurić kaže da je na temelju svih tih analiza zaključio da smo autohtoni narod, no uz takve rezultate nikako mu nije bilo jasno kako je moguće da se u našem slučaju genetski podaci ne poklapaju s arheološkim i povijesnim.

'Primjerice, u Engleskoj ili Francuskoj genetski rezultati nisu donijeli promjene u razmišljanju. No kod nas jesu. Donio sam odluku da ću pokušati prikupiti i te arheološke i povijesne podatke da bih vidio potvrđuju li oni ipak genetske rezultate', rekao je dr. Jurić.

Ta istraživanja navela su ga na zaključak da su autohtonost i kontinuitet osnovne značajke svih nalaza na ovim područjima te da nema nikakvih dokaza o doseljavanju Hrvata. Prema profesoru Juriću, isto su utvrdili i hrvatski povjesničari, no njihovi nalazi sustavno su se drugačije tumačili.

'Došao sam do zaključka da su sinteze bile drugačije jer su nastajale pod utjecajem politike (južnoslavenske ideje, op. a.). Izvori arheologa i povjesničara koji nisu imali dovoljno utjecaja da čine sinteze zapravo nisu u suprotnosti s genetičkim rezultatima', objasnio je dr. Jurić.

No u svojem izlaganju, kojem je prisustvovao i predsjednik Sabora, agronom Luka Bebić, profesor nije objasnio kako je razriješio problem arheoloških nalaza ranohrvatskih grobova, slavenskih toponima poganskoga podrijetla, kao i službenih dokumenata rimskih papa koji svjedoče o tome da su Hrvati od svoga najranijeg spominjanja u današnjoj Hrvatskoj bili pogani, dok su Iliri već nekoliko stoljeća ranije prihvatili kršćanstvo, a Goti arijanski oblik kršćanstva. O dolasku Hrvata u ova područja te o njihovoj uspostavi vlasti nad Ilirima i Avarima koje su zatekli pisao je i bizantski car Konstantin VII Porfirogenet (912-959) u svom djelu 'O upravljanju carstvom'.

Životne vrste nije stvorila evolucija već Bog


No od Jurićeve ilirske teorije kojom su Hrvati jasno distancirani od istočnih susjeda, a sjedinjeni sa sjevernim europskim narodima koji su zapravo potomci zajedničkih predaka što su s Jadranskog mora za toplijih razdoblja migrirali u hladnija područja, još je kontroverznija ideja predstavljena u jednom poglavlju njegove knjige, prema kojoj Darwinova teorija evolucije ne stoji, a vrste ne nastaju prirodnom selekcijom, već pod uplivom inteligentnog tvorca.

'Ja sam jako cijenio Darwina. I sada imam njegovu sliku jer je bio izuzetan promatrač', rekao je dr. Jurić i dodao: 'Međutim, vidio sam da njegova tumačenja evolucije ne stoje. Kada je moj zet pročitao ovu knjigu, htio je porazgovarati sa mnom o darvinizmu. Na stolu su tada u zdjeli stajale jabuke i grožđe. Pitao sam ga: Vidiš li ovaj crni grozd? Što misliš, što će narasti ako mu posadimo sjeme? On je odgovorio: Pa vjerojatno isto takvo crno grožđe. Odgovorio sam mu: Ne, bit će to nešto sasvim drugo. Nema šanse da se naslijede interakcije gena koje smo mi stvorili. Postoji ogroman dio genotipa koji se ne nasljeđuje. Posadite sjeme jabuke i dobit ćete sasvim drugačiju jabuku. Pa zašto onda imamo te sorte jabuka? Mi stvaramo sorte i razmnažamo interakcije, a interakcije se ne mogu naslijediti. Zato prirodna selekcija nije mogla dovesti do nastanka novih vrsta. Kada bi Darwin danas bio ovdje, vidio bi da stvaramo sorte i pasmine planirajući interakcije gena, a ne prirodna selekcija', objasnio je svoja kreacionistička uvjerenja profesor Jurić.

Dr. Jurić je za tportal pojasnio da smatra da evolucija postoji, ali da nove vrste ne nastaju zahvaljujući prirodnom odabiru. 'Vidimo da sve nove sorte koje danas stvaramo nastaju zahvaljujući našem inteligentnom utjecaju na interakcije gena. Dakle, iza stvaranja vrsta mora postojati isti odabir, odnosno inteligentni dizajn', objasnio je dr. Jurić.

Nakon ovog izlaganja dr. Jurića nameće se pitanje kakvu to sliku o teoriji evolucije, koja je jedna od najuspješnijih znanstvenih teorija svih vremena, potvrđena brojnim disciplinama od geologije i paleontologije, preko biologije, do genetike, dobivaju njegovi studenti na Agronomskom fakultetu. Čini se zapravo da bi obje njegove teze - ona prva o golemim genetskim (a time i rasnim, op.a.) razlikama između katolika Hrvata i pretežno pravoslavnih istočnjaka, a posebno ona druga o inteligentnom tvorcu svih životnih vrsta, bile prikladnije za neki drugi fakultet – primjerice Teološki.

Sviđa ti se članak? Preporuči ga prijateljima!


tportal aplikacija

Važno: Rubrike, Sex files, cura i frajer dana i crna kronika mogu sadržavati sadržaje koji nisu primjereni osobama mlađim od 18 godina. Osobama mlađim od 18 godina se savjetuje posjet ovim rubrikama jedino i samo uz nadzor punoljetne osobe.
Tportal je član Hrvatskog vijeća za medije. HVZM je samoregulatorno tijelo koje prati i sankcionira kršenja novinarske etike.
Saznajte više na http://www.hvzm.hr/
vijece@hvzm.hr