Znanost SENZACIONALNA PRILIKA

Hrvatska postaje lider u istraživanju Velikog praska?

Ako budemo dovoljno pametni, Hrvatska, odnosno Institut Ruđer Bošković u 2013. mogao bi postati regionalni lider u izgradnji detektora kojima će se istraživati stanje svemira u prvim trenucima nakon Velikog praska, rekao je za tportal hrvatski fizičar

Član hrvatskog istraživačkog tima u CERN-u, predstojnik Zavoda za eksperimentalnu fiziku dr. Tome Antičić, kaže da Hrvatska već sada radi u nekoliko međunarodnih kolaboracija, odnosno projekata, te da se Institut Ruđer Bošković (IRB) u jednom od njih profilira kao predvodnik.

'Jedan je CMS u kojem se traži Higgsov bozon, drugi je Alice u kojem se traži kvark–gluonska plazma, stanje materije na početku stvaranja svemira, kada čestice poput protona ili elektrona još nisu bile formirane, a  sudjelujemo i u projektu Opera u Italiji koji je nedavno objavio neobičnu vijest o neutrinima bržim od svjetlosti. Konačno, radimo i na projektu NA61', rekao je dr. Antičić ističući da je ovaj posljednji osobito zanimljiv za IRB.

'U posljednjih nekoliko godina otkrili smo da se kvark-gluonska plazma počinje diferencirati u čestice na nešto nižim energijama od onih na kojima radi LHC – upravo na energijama na kojima istražuje NA61. To je vrlo uzbudljivo područje. Ruđer Bošković je jako aktivan član u tome i radi analizu najinteresantnijih signala. Institut je sada po prvi put uspio kroz europske projekte dobiti sredstva da pokrene simulaciju, izgradnju i testiranje detektora u ovom velikom eksperimentu. Mi bi ovdje radili jedan izuzetno sofisticiran uređaj, koji predstavlja sam vrhunac tehnologije, tzv. vertex detektor', objasnio je.

U Ruđer stiglo 40-ak znanstvenika iz cijele Europe

Jučer i danas u Zagreb je zbog toga iz cijele Europe došla poveća skupina od 40-ak znanstvenika koji rade na CERN-ovu projektu NA61. To je prvi put da jedna takva velika kolaboracija ima godišnji sastanak na Ruđeru na kojem će se, između ostalog, diskutirati dosadašnji rezultati i planovi te tko će sve surađivati na eksperimentu. No, kako ističe hrvatski stručnjak za čestice, najvažnije je da je IRB njegov nositelj.

Posao i za naše tvrtke

Za projekt je već izdvojeno 1,3 milijuna eura. Ta sredstva neće biti samo za detektor, već i za uspostavu centra za istraživanje novih detektora i senzora.

'IRB će prvi put zaposliti i četiri strana znanstvenika postdoktoranda na tri godine. To je, za hrvatske prilike, nažalost, izuzetno mnogo. Na projektu će sudjelovati i 15 do 20 hrvatskih stručnjaka iz Zavoda za eksperimentalnu fiziku. Detektor će se graditi najmanje dvije, tri godine. U njegovu izgradnju mogle bi se uključiti i neke naše tvrtke poput Končara koji je za CERN već radio određene sustave', ističe dr. Antičić.

Jedinstvena prilika za Ruđer i Hrvatsku!

Nenad Jarić Dauenhauer
Dr. Tome Antičić
Predstojnik Zavoda za eksperimentalnu fiziku uvjeren je da bi se 2013. godine u Ruđeru mogao formirati veliki regionalni centar za istraživanje stanja materije u svemiru u prvim trenucima nakon Velikog praska.

'Bit će nam na raspolaganju više milijardi eura iz europskih fondova. Na nama je da odlučimo hoćemo li sve potrošiti na izgradnju pruga ili ćemo dobar dio iskoristiti i za razvoj znanosti. Mi ćemo se kandidirati za uspostavu centra, a nadamo se da ćemo i uspjeti. Ruđer bi mogao povući nekih stotinjak milijuna eura da se obnove zgrade i laboratoriji, od čega bi 20-ak moglo ići za projekt NA61. Neke zemlje koje su ušle u EU, poput baltičkih ili Poljske, jako su dobro iskoristile fondove i preporodile su svoju znanost. No neke to nisu učinile kako treba. Slovenija je tu loš primjer. Ondje su se znanstvenici svađali, pa nisu iskoristili priliku kako su najbolje mogli. Ja se nadam da će Ruđer imati snage napraviti stvari kako treba', zaključio je dr. Antičić.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još