Znanost MOGUĆI PROBLEMI

Solarna oluja pogodila Zemlju

Većinu ljudi svemirske vremenske prilike i ne zanimaju previše, dovoljno ih plaši vrijeme na Zemlji, Zemljini uragani, poplave i suše. No možda bi trebalo početi voditi računa o tome što se 'gore' događa. Na Suncu je 24. rujna počela snažna oluja, koja je poslala golem oblak plazme i magnetske energije na Zemlju brzinom od osam milijuna kilometara na sat, piše u utorak tjednik Time na web stranici

No možda bi trebalo početi voditi računa o tome što se 'gore' događa. Na Suncu je 24. rujna počela snažna oluja, koja je poslala golem oblak plazme i magnetske energije na Zemlju brzinom od osam milijuna kilometara na sat, piše u utorak tjednik Time na web stranici.

Rubovi toga oblaka energije udarili su Zemlju 26. rujna. Na petstupanjskoj ljestvici američkoga Centra za predviđanje svemirskoga vremena (SWPC) to je solarna oluja srednje snage, oznake G3. Ako su solarne oluje poput svemirskih uragana, onda je naš planet primio udar koji je mogao izazvati manje probleme u satelitskim komunikacijama i GPS-u, ali većina nas ne bi to uočila.

Snažnija solarna oluja ima potencijal da uništi elektroenergetsku mrežu, omete zračni promet, satelite onesposobi na više godina, a naše hi-tech društvo vrati u 18. stoljeće. 'Što se naše društvo više oslanja na tehnologiju, više smo osjetljivi na svemirske vremenske prilike', kaže Doug Biesecker, fizičar u SWPC-u.

Sunčeva se aktivnost mijenja u 11-godišnjim ciklusima. Solarne baklje i erupcije događaju se stotinama puta tijekom ciklusa. Većina takvih baklji bezopasna je, ali povremeno se na Suncu dogodi koronalno izbacivanje mase poput najnovijega, 24. rujna. Tada se visokomagnetizirane čestice (plazma) šalju prema Zemlji i s visokih geografskih širina to je vidljivo kao spektakularne aurore.

Ako se plazma sudari sa Zemljom, može izazvati geomagnetske oluje. Taj je učinak snažniji blizu Zemljinih polova gdje je Zemljino magnetsko polje najslabije. Najsnažnija sunčeva oluja zabilježena je 1859. i nazvana je 'Carringtonov događaj', po britanskome astronomu Davidu Carringtonu koji ju je zabilježio.

Telegrafski su se odašiljači pregrijali jer je žice zahvatio val solarne energije, a neki su čak i planuli. No to je bilo 1859., prije elektroenergetske mreže, prije GPS-a i mobitela, prije razvitka nove tehnologije bez koje danas ne možemo, a koja je osjetljiva na magnetsku energiju. Pogodi li oluja slične snage Zemlju danas, posljedice bi bile znatno drukčije, a znanstvenici drže i katastrofalne.

Studija američke nacionalne akademije znanosti (NAS) iz 2008. predvidjela je da bi solarna oluja razine Carringtonova događaja isključila električnu energiju na dijelovima sjeveroistoka i sjeverozapada SAD-a na nekoliko mjeseci, pa čak i godina.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još