Znanost BBC UPOZORAVA

Hrvatska žuri uništiti vrijedne spilje prije nego što uđe u EU

Hrvatska bi u narednih par godina mogla uništiti neke od svojih najvrednijih spilja, a s njima i rijetke organizme koji u njima žive već milijunima godina, objavio je danas BBC

Britanska medijska kuća (pogledajte i video) ističe da su hrvatski biospeleolozi ing. Jana Bedek i njezini kolege u posljednjih nekoliko godina otkrili da je mreža spilja u podzemlju Balkana, osobito u Hrvatskoj, najbogatije stanište spiljske faune na svijetu, puno raznovrsnih rijetkih životinja 'prvih Europljana' - od šišmiša i rakova, do endemičnih slatkovodnih spužvi i čovječjih ribica, za što su nedavno dobili međunarodnu nagradu. Naime, čak 41 posto naše zemlje leži na jedinstvenom tipu reljefa, sastavljenom od topljivih stijena, koji se naziva krš. Ne čudi stoga da i svjetski termin 'karst' vuče korijen iz hrvatskog naziva.

'To je područje s najraznovrsnijom populacijom spiljskih životinja na svijetu', izjavila je ing. Bedek. 'Neke druge zemlje imaju bogatu faunu tropskih šuma, morske ekosustave i slično, a ovo područje spiljske faune uistinu je značajno na svjetskoj razini.'

No stručnjaci strahuju da bi neke od najvrednijih lokacija u Lijepoj našoj mogle biti uništene projektima kao što su hidrocentrale ili tuneli i to po 'brzom postupku'. Naime, naša bi zemlja kroz dvije godine trebala ući u EU, a čini se da neki političari i projektanti smatraju kako bi to vrijeme trebalo iskoristiti da se u njoj izgrade oni projekti koje će kasnije, uz stroge zakone Unije, biti teško progurati.

'Graditelji žure s ishođenjem dozvola jer ih neće moći dobiti nakon što uđemo u Europsku uniju, pa im se sada pruža zadnja šansa', objasnila je Bedek.

Među najvrednijim lokalitetima kojima prijeti uništenje je i Vilina spilja kraj Dubrovnika, jedna od najbogatijih na Balkanu. U njoj su otkrivene ne samo životinje kojima prijeti izumiranje, već i neki arheološki ostaci iz vremena stare Grčke i Rima. Međutim, ako se ondje, kao što je planirano, izgradi hidroelektrana Ombla, spilja će biti betonirana i potopljena.

BBC
Ana Bedek
Na problem su još 2009. ukazale neke ekološke organizacije. Primjerice, udruga Eko-Omblići iz Dubrovnika upozorila je da bi radovi na HE Ombla mogli ugroziti čak sedam vrsta šišmiša od kojih većini prijeti regionalno ili čak globalno istrebljenje.

Sličan problem predstavljaju i tuneli. Davorin Marković, čelnik Državnog instituta za zaštitu prirode kaže da je svaki puta kada se buši tunel vjerojatnost da se naiđe na neku spilju čak 80 posto. 'Graditelji znaju da će biti nekih ograničenja, pa je normalno da žele uhvatiti vlak dok još stignu', rekao je.

Ravnateljica Uprave za zaštitu prirode Ministarstva kulture Kornelija Pintarić za BBC je pak rekla da njezin ured nastoji očuvati spilje, no priznala je da su neki projekti jednostavno previše važni za nacionalno gospodarstvo da im se ne bi podnijela određena žrtva pa čak i vrijedne spilje.

Spilje mogu biti gospodarsko blago!

No ako se pojedine lokacije baš i moraju devastirati radi ekonomskog napretka naše zemlje, nije naodmet podsjetiti da i one imaju svoju gospodarsku vrijednost. Naime, poznato je da su u Hrvatskoj potencijali pećinskog i spiljskog turizma vrlo ozbiljno zanemareni i podcijenjeni. Primjerice, samo jedna spilja u susjednoj Sloveniji - Postojna, godišnje ostvari više turističkih posjeta od svih hrvatskih zajedno, a u svijetu se na toj vrsti turizma zarađuje oko milijardu i pol dolara. Logično se stoga nameće pitanje može li Hrvatska kao turistička zemlja bolje posložiti svoje prioritete. Zemlje s kojima bismo se, s obzirom na površinu krša i turističkih aspiracija, trebali uspoređivati očito mogu i znaju: SAD ima čak 484 speleološke turističke atrakcije, Francuska 303, Njemačka 368, Velika Britanija 201, Španjolska 125, Italija 161, a Hrvatska samo 41.

Mi krš doživljavamo kao pustinju!

Hrvatski karstolog i predsjednik Speleološke udruge Vjetrenica dr. Ivo Lučić smatra da su naši političari neosviješteni o vrijednostima krša te da ga smatraju svojevrsnom pustinjom.

'Pozdravljam napore BBC-ja i eventualne reakcije hrvatske javnosti na ovakva i slična upozorenja, međutim smatram da one neće rezultirati nekim ozbiljnim posljedicama na mjestima na kojima bi trebale', rekao je za tportal Lučić.

'Mi u Hrvatskoj nemamo infrastrukturu kojom bismo istraživali krš te ga ne razumijemo, pa je njegovo uništavanje logična posljedica neznanja. Vode se još i mogu oporaviti, ali krš ne može, a mi prema njemu postupamo kao da je riječ o nekakvoj pustinji. I danas se riječ krš kod nas uglavnom doživljava u takvom pejorativnom smislu. Međutim, to je zapravo jedan od najsloženijih ekosustava, a po raznovrsnosti podzemne faune naš je višestruko najbogatiji u svijetu.

Stvari će se promijeniti tek kada stvorimo sloj ljudi koji će imati razumijevanja za ovo bogatstvo te kada promijenimo zakone kojima se on štiti. Čuo sam da je HTV potrošio 400.000 kuna na jednu emisiju o kršu, no ne znam kakve je rezultate ona polučila. Sve dok krš ne prestanemo doživljavati kao nešto što je namijenjeno bezočnom eksploatiranju i ne promijenimo zakone i obrazovanje, nećemo imati značajnih rezultata. Primjerice, gradonačelnik Dubrovnika Andro Vlahušić prošle je godine rekao: 'Pa neka investitori uzmu Srđ, to je ionako samo krš.' Istovremeno u institucijama EU-a gura se projekt za izgradnju HE Ombla. Neshvatljivo je da je ondje predstavljen i prošao dokument prema kojem u tom području nema ugroženih vrsta. To je pravi paradoks', istaknuo je dr. Lučić.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još