Znanost KAKO POSTATI EINSTEIN

Hoće li se IQ moći nabrijavati genima?

Najnovije istraživanje DNK pokazuje da na inteligenciju ne utječe neki određeni gen, već na tisuće njih, što znači da će se ona vrlo teško moći mijenjati genetskim manipulacijama

Studija, provedena na uzorku više od 3.000 ispitanika, otkrila je da su genetske razlike među ljudima odgovorne za oko 50 posto razlika u inteligenciji.

Već je dulje vrijeme poznato da se inteligencija prenosi s roditelja na djecu, međutim nikada nije pronađen gen koji bi se pouzdano mogao povezati s mentalnim sposobnostima. Naprotiv, čini se da na intelekt utječu stotine, pa i tisuće gena, od kojih svaki ima malen učinak na ukupni IQ.

'Sve je jasnije i jasnije da genetski doprinosi osobinama po kojima se ljudi razlikuju – kao što su visina ili težina – dolaze od velikog broja gena, od kojih svaki ima mali utjecaj', rekao je voditelj istraživanja, profesor Ian Deary sa Sveučilišta u Edinburghu. 'Pretpostavljali smo da je to jedno od mogućih objašnjenja razlika u kognitivnim sposobnostima, a naši su rezultati u skladu s tim.'

Da bi testirali tu ideju, znanstvenici su pregledali više od milijun lokacija u genetskom kodu 3.511 odraslih ljudi. Na svakom od tih mjesta postoje varijacije u jednom slovu DNK pa se zovu pojedinačni nukleotidni polimorfizam (SNP). Pokazalo se da su te varijacije bile u korelaciji s psihometričkim testovima inteligencije – jedan je mjerio znanje izraženo riječima, a drugi sposobnost rješavanja problema.

Rezultati, predstavljeni u časopisu Molecular Psychiatry, pokazali su da su razlike u DNK odgovorne za 40 posto varijacija u znanju (tzv. kristalizirana inteligencija) te za 51 posto varijacija u sposobnostima rješavanja problema (fluidni tip inteligencije).

'Ovo je prvo istraživanje koje biološki potvrđuje da je ljudska inteligencija vrlo poligenska te da se čisto genetske informacije o SNP-ima mogu upotrijebiti za predviđanje inteligencije', napisao je Deary u izvješću.

Mada znanstvenici sada znaju razmjere varijacija u inteligenciji koje bi geni mogli izazvati, još uvijek ne znaju koji od njih najviše određuju IQ.

'Ako se oni mogu pronaći te ako ih želimo pratiti da bismo otkrili neke od mehanizama koji su temelj uspješnog razmišljanja, pretpostavljamo da ćemo otkriti da ih ima cijelo mnoštvo. Možda mnogo tisuća', rekao je Deary. 'To može ograničiti naš napredak u ovakvoj vrsti istraživanja.'

Dr. Simon Underdown, profesor biološke antropologije na Oxford Brookes Universityju, kaže da je inteligencija zadivljujući proizvod ljudske evolucije.

'Ova studija sjajno demonstrira činjenicu da genska baza naše inteligencije nije rezultat jednostavne mutacije u jednom genu', rekao je Underdown. 'Naprotiv, cijeli niz gena koji utječu na našu sposobnost razmišljanja sigurno se aktivno birao stotinama tisuća godina. To što naša vrsta ispoljava takve genski određene varijacije u inteligenciji samo pokazuje koliko je u priči o ljudima bila važna kulturna i biološka evolucija.'

Zasad teško, no u budućnosti...

Dr. Ozren Polašek, koordinator znanstvenog programa 10.001 Dalmatinac - Hrvatska biobanka, koji je sudjelovao u brojnim istraživanjima utjecaja gena na ljudske osobine, za tportal je rekao da se trenutno čini gotovo nemogućim to da bi znanstvenici genskom manipulacijom mogli podizati razine inteligencije zbog složenosti zadatka i velikog broja gena. 'No prije 20 godina mislili smo da će biti nemoguće sekvencionirati genom, pa smo ipak uspjeli', istaknuo je Polašek.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još