Znanost ISKRA ŽIVOTA U LABU

Znanstvenici već stvorili Frankensteina!?

  • Autor: NJD
  • 28.7.2011 11:57:13
  • 28.7.2011 10:20:34

Američki znanstvenici već su uspjeli u epruvetama stvoriti prve potpuno umjetne oblike života. Jedini problem je u tome što se još uvijek ne mogu svi složiti oko toga kako bi se točno trebao definirati život

Generacije ljudi odrasle su uz ideju da ćemo prve strane oblike života otkriti negdje u svemiru, na Marsu, Jupiterovim mjesecima ili negdje u nekom drugom ekstrasolarnom sustavu.

Međutim, neki biolozi i kemičari smatraju da će se to prije dogoditi ovdje na Zemlji u eksperimentu u kojem će suvremena genetika stvoriti frankenštajnsku iskru koja će premostiti jaz što dijeli živo od neživog.

Prema nekim mjerilima to je već pošlo za rukom Geraldu F. Joyceu, profesoru na Scripps Research Instituteu, premda on sam kaže kako to još uvijek nije to.

Definicija života

Biolozi se za sada još uvijek ne slažu oko točne definicije života, a neki čak nisu ni sigurni treba li je uopće postavljati. Ipak, većina smatra kako se može reći da je temeljno načelo života sposobnost reprodukcije, evoluiranja i prilagođavanja. Također se slažu da bi nam drugačija vrsta života od onoga koji se razvio na Zemlji omogućila da bolje razumijemo njegove početke, koliko je on nešto posebno u svemiru, te kako ga prepoznati kada nabasamo na njega negdje među zvijezdama.

'Sve što znamo o životu temelji se na istraživanjima ovdje na Zemlji', rekao je Chris McKay iz NASA-inog Ames Research Laboratoryja u Kaliforniji.

Dr. Joyce je nedavno rekao kako ga nerviraju izjave astronoma da svemir vrvi od života. 'Ako otkrijemo neki planet nalik na Zemlju, kolika je vjerojatnost da se na njemu pojavio život? Je li jedan naprama milijun? Ili jedan naprama dva? Ne vidim kako to možemo procijeniti', rekao je NASA-in stručnjak.

'Kada bismo imali drugi uzorak života, makar sintetički, mogli bismo znati nešto više. Kladim se da ćemo ga stvoriti', dodao je.

Prije četiri godine dr. Joyce i njegova kolegica Tracey A. Lincoln u epruveti su razvili molekulu koja se sama može umnožavati te mijenjati ugrađene gene sve dok joj se dostavljaju odgovarajući brižljivo izgrađeni sastojci. Tim je svoj proizvod nazvao 'besmrtnom molekulom'.

Jednostavan recept evolucije

Na svojoj web stranici Joyce je objasnio kako se molekule mogu navesti da evoluiraju u epruveti baš kao što organizmi evoluiraju u prirodi. Na taj način mogu se stvoriti molekule sa zanimljivim svojstvima. Prema Joyceu recept za Darwinovu evoluciju u epruveti je jednostavan:

1) Treba početi s velikom populacijom molekula različitih sastava.
2) Treba odabrati one molekule, koliko god bile rijetke, koje imaju željena kemijska svojstva.
3) Treba stvoriti mnoštvo kopija odabranih molekula te uvesti povremene nasumične promjene u njihovu sastavu.
4) Ovu proceduru treba ponavljati po volji.

'U našem laboratoriju iskoristili smo moć evolucije i primijenili je na populacije trilijuna različitih molekula RNA i DNA. Ta nam je tehnika omogućila da u jednom danu u epruveti stvorimo stotinjak evolucijskih generacija. Nastale molekule imaju zanimljiva svojstva koja otkrivaju tajne evolucije, a mogle bi se koristiti i u novim tehnikama liječenja', kaže dr. Joyce.

Život je ipak više od razmnožavanja!

No američki molekularni biolog ističe kako od svojih molekula očekuje više od jednostavnog razmnožavanja. Naime, dok je reprodukcija svojstvena svim oblicima života, zemaljski su organizmi razvili spektakularne trikove koji im omogućuju uspješno preživljavanje – od paunovog perja do pjesama kitova.

Dr. Joyce kaže da ga dosad molekule nažalost još nisu iznenadile nekom molekularnom izmišljotinom koja bi bila ravna primjerice skladanju pop hita. No uvjeren je da je samo pitanje vremena kada će se to dogoditi. 'Naš posao je da im damo prostora za to', rekao je dr. Joyce.

Znanstvenici su svjesni da se ne može očekivati da se nešto čudesno dogodi za kratko vrijeme, baš kao što je besmisleno očekivati da mikrobi iskoče iz Petrijeve posude i nazovu kući.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još