Znanost POZIV NA RAT

Kako stati na kraj superbakterijama?

  • Autor: NJD
  • 10.6.2011 6:11:53
  • 9.6.2011 11:32:25

Aktualna epidemija opasnog enterohemoragičnog soja E.coli u Njemačkoj potvrdila je da je krajnje vrijeme da se potraže nove metode ratovanja protiv smrtonosnih bakterija te da se prestanemo oslanjati isključivo na antibiotike - čudotvorne lijekove iz 1950-ih

U novoj epidemiji dosad je umrlo 27 ljudi, a više od 2.700 ih je oboljelo u 12 zemalja. Gotovo četvrtina zaraženih razvila je tešku komplikaciju tzv. hemolitičko-uremički sindrom koji ugrožava bubrege i živčani sustav.

Uobičajene metode testiranja hrane nisu uspjele otkriti patogen, a čak ni najnovija cjepiva koja sprečavaju širenje E.coli sa stoke ne bi mogle pomoći.

Epidemija je potvrdila ono što mikrobiolozi znaju već godinama: borba protiv bakterija mora se proširiti boljim razumijevanjem načina na koji one uzrokuju bolesti; potrebno je pronaći nove klase antibiotika, brže metode dijagnosticiranja i bolje tehnike analize hrane.

Njemački soj bakterije pripada obitelji E.coli koja se vezuje za stjenke crijeva, a slabo je istražena jer obično izaziva tek blaže oblike bolesti. Ona je nedavno preuzela gen koji stvara otrov sličan toksinu Shiga bakterije što izaziva krvavu dijareju pa je kategorizirana u skupinu Shiga-toxin E.coli (STEC). Poznato je da taj otrov može izazvati hemolitičko-uremički sindrom (HUS), međutim, njemački je soj svojom otrovnošću čak četiri puta nadmašio druge poznate pripadnike skupine STEC.

Bakterija se pokazala otpornom na čak osam klasa antibiotika, iako to i nije naročito važno jer se većina antibiotika ionako ne može koristiti u borbi protiv sojeva STEC. Naime, bakterije na liječenje reagiraju stvaranjem i ispuštanjem većih količina otrova što se stručno naziva reakcijom SOS.

Ipak, dvije strategije koje su korištene u njemačkoj epidemiji ukazuju na moguće buduće metode borbe protiv zaraze. Naime, neki antibiotici ne izazivaju reakcije SOS, a njemački liječnici sada oprezno koriste jednu klasu koja se naziva karbapenemi. Na sreću, bakterija nije otporna na njih. Naime, Francuski institut za javno zdravstvo prošli je tjedan objavio izviješće prema kojem je zabilježen nagli porast trbušnih infekcija koje su otporne na karbapeneme.

Antibiotici nisu naročito isplativi

David Hooper iz Medicinske škole Harvard u Bostonu ističe da to samo potvrđuje da nam hitno trebaju novi antibiotici, međutim, farmaceutske kompanije uglavnom su odustale od istraživanja lijekova čije je djelovanje kratkoročno jer donose slabu zaradu.

Osim antibiotika potrebni su nam i lijekovi koji će blokirati djelovanje bakterijskih toksina. Njemački liječnici ovih su dana uspješno koristili monoklonalna antitijela izvorno proizvedena za liječenje rijetkih genetskih poremećaja kako bi spriječili imunološku reakciju na otrov Shinga koja uzrokuje HUS.

Stephanie Schuller s University of East Anglia u Norwichu kaže da bi trebalo razviti više terapija koje bi djelovale na toksine, primjerice lijekove koji bi sprečavali njihov izlazak iz crijeva u krvotok. Međutim, za tako nešto trebaju nam i brže i preciznije metode dijagnosticiranja patogena.

Cijepljenje protiv otrova bakterija

Još jedna mogućnost borbe svakako je cijepljenje protiv toksina. Znanstvenici trenutačno rade na razvoju cjepiva protiv otrova bakterije Clostridium difficile. 'Mogli bismo ljude cijepiti i protiv Shige, međutim, ova su stanja vrlo rijetka pa se postavlja pitanje koga da cijepimo', rekao je Hooper.

Stuart Levy sa Sveučilišta Tufts u Bostonu smatra da bi se ta tehnika mogla primijeniti na ljude koji su izloženi tzv. bolničkim bakterijama koje su najčešće otporne na antibiotike. Njegov tim razvio je male molekule koje blokiraju bakterijski gen MAR, glavni prekidač koji mikrobima omogućuje ne samo da uzrokuju bolest, već i da razviju rezistenciju na antibiotike. 'Lijek sprečava bolest sve dok bakterije ne uništi obrambeni sustav ili dok ne izađu iz crijeva', kaže Levy. Budući da nisu ubijene, u konačnici nema ni preživjelih mikroba koji su razvili otpornost na antibiotike.

No teško je očekivati da će ljudi konzumirati takve lijekove samo da bi mogli uživati u klicama, krastavcima ili burgerima. Praktičnije bi bilo cijepiti stoku koja je nositelj E.coli. Takva cjepiva već se koriste protiv skupine proteina koja se naziva TTSS što ih proizvode uobičajene bakterije iz skupine STEC. Međutim, njemačka bakterija ne koristi TTSS.

Smanjiti korištenje antibiotika u uzgoju stoke

Znanstvenici predlažu i uvođenje promjena u poljoprivrednoj politici. Američka zastupnica Louise Slaughter nedavno je predstavila zakon koji zabranjuje korištenje antibiotika kao promotora rasta u uzgoju stoke jer izazivaju rezistenciju kakva je zabilježena i u njemačkom slučaju.

Znanstvenici predlažu i nove tehnike kojima bi se bakterije odstranjivale u hrani. Keith Warriner sa Sveučilišta Guelph u Ontariju ističe da su bakterije koje žive u crijevima biljojeda razvile tehnike kojima se ubacuju u zajednice bakterija koje žive na krmivu. U nekim slučajevima one ulaze u samo tkivo biljaka pa ih je nemoguće ukloniti pranjem.

Warriner je otkrio da u tom slučaju mogu pomoći neki virusi tzv. fagi koji napadaju isključivo bakterije tako da mogu uništiti Salmonellu i E.coli na povrću. No potrebno je još istraživanja i ulaganja da bi ova tehnika postala dovoljno učinkovita.

Neki znanstvenici predlažu i primjenu faga na ljude. Rad na ovoj metodi prekinut je s izumom antibiotika, međutim, neki su ga ruski znanstvenici nastavili.

Stručnjaci se slažu da fagi predstavljaju važan potencijal. U svakom slučaju, kažu, oružja za borbu protiv bakterija treba razvijati što je brže moguće jer one neće čekati da nas napadnu.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još