Znanost SMRTONOSNA LEKCIJA

Zašto je sustav zakazao u slučaju E.coli?

  • Autor: NJD
  • 8.6.2011 14:48:57
  • 8.6.2011 11:09:19

Dok njemački stručnjaci i politički čelnici s opreznim optimizmom javljaju da je vrhunac epidemije što ju je izazvao novi opasan soj E.coli prošao, i dalje ostaje otvoreno pitanje zašto je europski (prije svega njemački) zdravstveni sustav zakazao

Bakterija je dosad zarazila više od 2.400 ljudi u 12 zemalja, a najmanje 24 osobe su umrle. Podaci nedvojbeno pokazuju da je žarište epidemije bio Hamburg, međutim, još uvijek nije poznato kojom se hranom E.coli širila – jesu li to bili krastavci, rajčice, klice ili nešto drugo - ni odakle je stigla – iz Španjolske, Nizozemske, Njemačke ili neke druge zemlje. Nemogućnost da se jasno definira prijenosnik i zemlja podrijetla prouzročila je goleme štete europskim poljoprivrednicima, prije svega španjolskim. EU je najavila da će izdvojiti 150 milijuna eura za njihovo saniranje, međutim, ministri poljoprivrede procjenjuju da su gubici farmera iznosili više od 400 milijuna tjedno. Dosadašnja testiranja nisu definitivno potvrdila ni da je izvor zaraze novi osumnjičenik - farma klica graha na sjeveru Njemačke, iako stručnjaci ističu da je ta vrsta hrane u prošlosti znala izazvati infekcije bakterijom E.coli.

Suočeni s najozbiljnijom zarazom echerichiom do sada, znanstvenici su zatražili da se provedu velike reforme kako bi se buduće epidemije mogle brže prijavljivati, a potraga za njihovim izvorima provoditi suvremenijom tehnologijom.

Koji su uzroci kašnjenja?

Prema izviješću instituta Robert Koch (RKI) bolnice su prve slučajeve trovanja zabilježile još prvog svibnja. Međutim, prva njemačka izviješća o neobično velikom broju oboljelih stigla su u Europski centar za prevenciju i nadzor bolesti u Stockholmu tek 22. svibnja. Ugledni znanstveni časopis Nature navodi riječi Angelike Fruth iz RKI-ja koja kaže da je to neuobičajeno dugo razdoblje jer je za otkrivanje epidemija obično potrebno oko 14 dana.

Stručnjaci tvrde da je kašnjenje prouzročilo nekoliko čimbenika. Prije svega infekcije enterohemoragičnom E.coli (EHEC) nisu uobičajene kod odraslih pa su liječnici u početku posumnjali na salmonelu i virusne zaraze. Osim toga, bakterija se tijekom laboratorijskih uzgoja u svrhu postavljanja dijagnoze ponašala drukčije od tipičnih sojeva EHEC-a. Kašnjenju je pridonio i njemački zdravstveni sustav prema kojem lokalne vlasti državnima prijavljuju infekcije na tjednoj bazi. Tako je tek 25. svibnja utvrđeno da je pravi krivac rijedak soj E.coli 0104:H4.

Ovaj soj stvara proteine koji mu omogućuju da se veže za hranu i ljudska crijeva. To pak može objasniti zašto su simptomi bili teži nego u ranijim epidemijama E.coli – gotovo jedna trećina oboljelih razvila je hemolitičko-uremički sindrom (HUS) koji može uzrokovati zastoj bubrega, neurološke komplikacije i smrt. Težinu situacije najbolje pokazuje činjenica da su njemački liječnici u čak 200 slučajeva bili prisiljeni koristiti antitijelo eculizumab, kojim su do izbijanja epidemije liječena samo tri pacijenta.

Ipak se moglo bolje!

No čelnik Kolaborativnog centra za istraživanje escerichie i klebsielle Svjetske zdravstvene organizacije Flemming Scheutz iz Copenhagena kaže da je izbijanje epidemije, unatoč svim zaprekama, trebalo otkriti ranije.

Prije svega mogla se koristiti tzv. lančana reakcija polimeraze (PCR) kojom se pojačavaju geni mikroba pa se oni mogu identificirati za nekoliko sati umjesto za nekoliko dana koliko je potrebno za uzgoj i testiranje kultura na temelju uzoraka stolica oboljelih.

'PCR testiranja već se rutinski koriste za analize hrane i stoke, a bolnice već imaju potrebnu tehnologiju', rekao je Scheutz. 'Međutim, ti se testovi rijetko koriste na ljudima', dodao je.

Fruth je priznala da bi PCR testiranje bilo bolje, no upozorila je da se, unatoč činjenici da je jednako jeftino kao metode na bazi kultura, ono u njemačkom sustavu ne financira kao standardan test.

Stručnjaci ističu da bi u budućnosti od velike koristi bilo i brže izvještavanje o tijeku epidemije. Primjerice američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti u Atlanti uveo je još 1993. brz sustav nadzora tzv. PulseNet kako bi pratio širenje jednog drugog soja EHEC-a poznatog kao 0157:H7. Sustav vrlo brzo uspoređuje molekularne 'otiske prstiju' sumnjivih bakterija u hrani ili ljudima s već otprije poznatima. Rezultati se ubacuju u nacionalnu bazu podataka što pak omogućuje pravovremeno praćenje zaraze. Sustav PulseNet u SAD-u udvostručio je broj otkrivenih infekcija i omogućio ranije pronalaženje njihovih izvora. Europa nema sličan sustav.

No europski stručnjaci smatraju da u njemačkoj epidemiji čak ni PulseNet ne bi bio od velike koristi jer ne postoji neka konačna lista opasnih sojeva E.coli s kojom bi se neobična O104:H4 mogla usporediti.

'Treba nam konstelacija gena, uključujući onih za markere i toksine sojeva, koja bi se mogla koristiti za identificiranje opasnih bakterija', rekao je Glenn Morris, direktor Instituta za nove patogene na University of Florida u Gainesvilleu.

U svakom slučaju, njemački znanstvenici se nadaju da će iz ove epidemije puno toga naučiti ne samo medicinari već i političari koji bi trebali poduzeti potrebne korake da se u njihovoj zemlji uspostavi dugo očekivani nacionalni centar za kontrolu širenja zaraze.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još