Znanost NALAZI AMERIČKIH ANTROPOLOGA

Kolijevka čovječanstva nije Afrika, već Kavkaz?

Aktualna teorija kaže da se Homo erectus svijetom proširio iz Afrike. No američka antropološka ekspedicija na Kavkazu ovih je dana objavila novo otkriće: možda najstarije tragove Homo erectusa koje znanost poznaje i koji bi, ako su točni, mogli srušiti predodžbu o Africi kao kolijevci čovječanstva

Dosad se smatralo da je Homo erectus (uspravljeni čovjek), izumrla karika u razvoju čovječje vrste, živio u razdoblju prije 1,78 - 1,65 milijuna godina. No ekspedicija Reida Ferringa sa Sveučilišta North Texas iz Dentona tvrdi da je pronašla ostatke Homo erectusove populacije na nalazištu Dmanisi u Gruziji, i to u talozima starim 1,85 milijuna godina.

Riječ je o 122 kamena artefakta – mahom krhotinama koje su frcale dok su preci današnjih ljudi pokušavali izraditi oruđe za mesarenje. Posebno je zanimljivo da predmeti nisu pronađeni na jednome mjestu, nego su razasuti u slojevima zemlje starim između 1,85 i 1,77 milijuna godina.

Članke o ovom otkriću objavili su Nature Journal i PNAS, znanstveni magazin star skoro stotinu godina. Nizozemski antropolog Wil Roebroeks potvrdio je da najnovija otkrića sugeriraju da je na području Kavkaza dugo vremena živjela populacija Homo erectusa, vrste koja je prethodila Homo sapiensu (mislećem čovjeku). Nažalost, fosilizirani dijelovi kostiju pronađeni u Dmanisiju toliko su oštećeni da nije moguće utvrditi niti da pripadaju primatima, a kamoli dokazati da se radi o Homo erectusu. Ranije iskopane lubanje stare su oko 1,77 milijuna godina, a volumen njihovih mozgova je između 600 i 775 kubičnih centimetara (prosjekom Homo erectusa smatra se 900, a današnjeg čovjeka 1350).

'Mnogi te fosile nazivaju najstarijim pronađenim primjercima Homo erectusa, no o tome se još vodi snažna debata', izjavio je vođa ekspedicije Ferring za Nature Journal.

Pa ipak, i samo to otkriće, ukoliko se prizna kao relevantno, pobija uvriježene teze da u spomenutom periodu Zemljine povijesti uopće nisu postojali primati ljudskih obilježja izvan Afrike. Ferring predlaže da se istraži teza po kojoj su se hominidi spuštali s Kavkaza prema Africi. Po njemu, mogli su postati nomadi nakon što su razvili lovačke sposobnosti i postali mesojedi, pa su slijedili migracije životinja.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još