Znanost ELEKTRONSKI MIKROSKOP

Pogledajte smrtonosnu bakteriju izbliza

E.coli O157:H7, odnosno EHEC, koja je posljednjih tjedana u Njemačkoj zarazila više stotina ljudi i izazvala veliku zabrinutost javnosti i vlasti, posebno je opasan enterohemoragijski soj bakterije Escherichia coli koja je inače uglavnom bezazlena i živi u ljudskim i životinjskim crijevima

Prvi put je otkrivena 1982. godine u SAD-u, no već je odavno raširena u svim zemljama svijeta, uključujući i Hrvatsku.

Najčešće živi u probavnom traktu preživača poput goveda, ali i u crijevima drugih domaćih životinja i ptica, a prenosi se njihovim izmetom, povrćem koje je njime gnojeno ili mesom. Bakterija i njezini toksini uništavaju se visokom temperaturom, odnosno termičkom obradom.

Budući da brojne životinje poput krava, svinja ili jelena nemaju specifične receptore koji su toksinima potrebni da se vežu za stanice i uđu u njih, kod njih ne izaziva bolest. Infekcija se može prenijeti i dodirom sa zaraženim životinjama ili ljudima. Najčešći izvor zaraze je nedovoljno pečeno mljeveno meso poput pljeskavica, no to mogu biti i nepasterizirani sokovi, salate, salame ili nepasterizirano mlijeko. Neke epidemije povezane su i sa zagađenom bunarskom vodom te neprikladno dezinficiranim bazenima.

Kontaminirana hrana ne može se prepoznati po mirisu ili izgledu, a bakterija je vrlo virulentna s malom infektivnom dozom.

Simptomi bolesti


Infekcija često uzrokuje krvavi ili običan proljev i grčeve u trbuhu. Obično ne izaziva veće povećanje temperature, a traje 10-ak dana. Najčešće se dijagnosticira na temelju uzoraka stolice iako postoje i neke druge metode.

Liječenje

Klinički simptomi bolesti poput dijareje javljaju se uglavnom kada se bakterija već proširila organizmom i proizvela otrov verotoksin koji djeluje na zgrušavanje krvi, a protiv kojeg ne postoji lijek. Otrov u dva do sedam posto slučajeva može izazvati hemolitičko-uremički sindrom (HUS), odnosno unutrašnje krvarenje, pa i zatajenje bubrega, osobito kod djece i starijih te kod ljudi oslabljena obrambenog sustava ili onih koji uzimaju neke imunosupresive. U SAD-u je glavni uzročnik akutnog zatajenja bubrega kod djece.

Nekim pacijentima potrebna je dijaliza krvi i infuzija kako bi se spriječila dehidracija, međutim, većina oboljelih oporavlja se nakon 10 dana bez liječenja. Istraživanja nisu pokazala da antibiotici pomažu, a njihova konzumacija može dodatno opteretiti bubrege. Smrtnost na intenzivnoj njezi je između tri i pet posto. Unatoč svemu, hrvatski stručnjaci tvrde da nema razloga za strah jer su pojave ove bakterije uobičajene - samo u Njemačkoj svake se godine zabilježi oko 1.000 slučajeva od kojih 60-ak završi HUS-om. Broj slučajeva kod nas znatno je manji, prije svega zbog broja stanovništva.

U fotogaleriji desno pogledajte snimke bakterije napravljene elektronskim mikroskopom.

  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još