Znanost UBRZANA SJEČA

Ako uništimo šume, nestat će i nas

Satelitske snimke otkrile su dramatično ubrzanje uništavanja prašuma u Brazilu. U travnju je u usporedbi s prethodnim mjesecom nestalo pet puta više šuma u pokrajini Mato Grosso. Kako je upozorio WWF, zbog širenja poljoprivrednih površina, uzgoja soje i ispaše stoke u ožujku je uništeno 75 četvornih kilometara kišnih šuma u toj pokrajini, a već u travnju čak 405 četvornih kilometara

U susjednom Peruu mediji upozoravaju na golema ulaganja u industriju koja će izravno utjecati na gubitak šuma. U toj južnoameričkoj zemlji prostire se 68 milijuna hektara tropskih kišnih šuma, što je najveća površina prašuma nakon Brazila i Konga. Nažalost, industrija u njima vidi izvor drveta, energije i mineralnih sirovina. Kako je procijenila banka Interamericano de Desarrollo, ulaganja u rudarstvo i energetiku do 2021. godine dosegnut će 80 milijardi američkih dolara, što će uništiti 56 do 91 posto šuma u Peruu.

Na drugom kraju svijeta indonezijska vlada pristala je produžiti moratorij na nove koncesije za sječu šuma, ali tek nakon nove uplate subvencije bogatih zemalja. Dio je to programa Norveške za raspodjelu milijardu dolara zemljama u razvoju u kojima su ugrožene tropske šume.

Na današnji Međunarodni dan bioraznolikosti Ban Ki-moon, tajnik Ujedinjenih naroda, upozorio je na 'alarmantnu deforestaciju i degradaciju šumskih područja'. Pozvao je vlade zemalja, potpisnice Konvencije o biološkoj raznolikosti (CBD), na poštivanje sporazuma iz Nagoye o zajedničkom korištenju dobrobiti koje pružaju genetski resursi planeta Zemlje, uključujući genetsku raznolikost svjetskih šuma.

Na sastanku zemalja potpisnica CBD-a lani u studenome u japanskom gradu Nagoyi prihvaćen je globalni Protokol o pristupu genetskim resursima te pravednoj i jednakopravnoj raspodjeli dobrobiti koje proizlaze iz njihova korištenja, koji stupa na snagu 2012. godine. Prema tom protokolu, velike kompanije iz razvijenih zemalja morat će pravedno raspodijeliti dobit od iskorištavanja genetskih resursa bioraznolikosti i prethodno ishoditi valjane dozvole lokalnih vlasti. Radi se o sprečavanju biopiratstva, odnosno patentiranja prirodnih i tradicionalno upotrebljavanih pripravaka.

'Dobrobiti od šuma su dalekosežne. Šume čuvaju vodu, stabiliziraju tlo, spremište su bioraznolikosti i imaju značajan doprinos regulaciji klime i razine stakleničkih plinova koji uzrokuju klimatske promjene. Ovogodišnji Međunarodni dan biološke raznolikosti posvećen je upozorenju da nam je potrebna hitna akcija', poručio je Ki-moon.

Kampanji se pridružio glumac Edward Norton poručivši da smo 'mi dosad trebali šume, a one sada trebaju nas'. Norton govori u kratkom dokumentarnom filmu 'Of men and forests' o bogatstvu svjetskih šuma, njihovom nastajanju, raznolikosti koje kriju i važnosti za očuvanje života te prijetnjama, prvenstveno poljoprivredi, hidroelektranama i sječi drveća. Film donosi nove snimke veličanstvenih šumskih krajolika, kao i kadrove njihova uništavanja.

Ovogodišnji Međunarodni dan bioraznolikosti poklapa se s Međunarodnom godinom šuma, koja je proglašena na prijedlog Hrvatske kao članice UN-ova foruma za šume. Prema podacima Hrvatskih šuma u našoj zemlji ukupna površina šuma i šumskih zemljišta iznosi 2,68 milijuna hektara, što je 47 posto kopnene površine države. Velikom većinom radi se o prirodnim šumama, što predstavlja rijetkost u Europi.

Veliki dio tih šuma zaštićen je kao nacionalni, park prirode ili nekim drugim rangom zaštite određenim Zakonom o zaštiti prirode. Od 2007. godine proglašena je Ekološka mreža koja obuhvaća 47 posto kopnenog i 39 posto morskog teritorija Hrvatske i dva koridora, koridor za morske kornjače te koridor Palagruža-Lastovo-Pelješac, područje važno za selidbu ptica. Unutar Ekološke mreže ograničene su gospodarske aktivnosti kako bi se trajno očuvale prirodne vrijednosti, a to često smeta određenim industrijskim, energetskim i političkim krugovima koji nastoje utjecati na mijenjanje granica zaštite.

Sve takve inicijative - gradnje, regulacije tokova, sječe, širenje građevinskih područja i slično – moraju proći propisanu proceduru prema Zakonu o zaštiti prirode, unutar kojeg je izuzetno važna uloga javnosti i nevladinih organizacija. Javnost može osporiti trvdnje iz studija i administrativnim organima prokazati neki projekt kao štetan za prirodu, premda, primjerice, investitor vješto prikriva takve utjecaje.


  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još