tportal.hr

Zagreb
+11
Osijek
+9
Pula
+13
Rijeka
-
Zadar
+12
Split
+15
Dubrovnik
+14

SVJETLO U ZEMLJI (NE)ZNANJA

Kako se u splitskim kafićima uči znanost?

Zahvaljujući nesebičnu radu nekolicine entuzijasta, znanost se u Splitu već drugu godinu zaredom s velikim uspjehom popularizira i poučava po poznatim kafićima uz kavu, sladoled, bevandu ili pivo

Datum objave:
9.5.2011 12:35

Zadnja izmjena:
9.5.2011 16:18

U prosjeku jednom mjesečno, kada nađu neku zanimljivu temu, dipl. ing. Marijana Puljak i njezini suradnici iz Udruge bivših studenata splitskog Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB), organiziraju tzv. Znanstveni kafić - najčešće u Luxoru na Peristilu, ali i u drugim lokalima grada pod Marjanom.

'Ideju je iz Sjedinjenih Država donio moj kolega dr. sci. Frano Barbir koji je ondje radio. Kada je došao u Hrvatsku, rekao je: 'Tamo vam se znanstvene tribine održavaju po kafićima. Hajmo se malo odmaknuti iz instituta i institucija i približiti se svijetu, prilagoditi predavanja laicima kako ne bi bježali od znanosti već shvatili da su okruženi njome, da je sve što danas koriste, a što često uzimaju zdravo za gotovo, poput interneta, mobitela i televizije, stvorila znanost.' Nama se ideja svidjela pa smo prije dvije godine organizirali prvi kafić na kojem su dr. Frano Barbir i mr. Ranko Goić s FESB-a pokušali odgovoriti na pitanje trebaju li Dalmaciji obnovljivi izvori energije. Govorili su o solarnim ćelijama, vjetroelektranama i sličnim stvarima. Kafić je bio prepun. Sjedilo se čak i po stepenicama. Jedva se ulazilo', rekla je ing. Puljak.

Znanstveni kafić namjerno cilja na neznanstvenu publiku, tzv. 'običan puk', a iskustva su pokazala da se okupe ljudi svih profila, muškarci, žene i djeca u dobi od sedam do 77. Posjećenost ovisi o mnogo čimbenika, od zanimljivosti teme, pa do vremenske prognoze, no gotovo nikada ne bude manje od 50-ak ljudi.

'U predavanjima se ne koriste složeni grafikoni, već se znanost predstavlja jednostavnim jezikom uz slajd i video projekcije. U početku su predavači uglavnom dolazili s FESB-a, međutim, kasnije smo počeli pozivati i medicinare, kemičare, fizičare i astronome.'

Puljak ističe da nastoje organizirati predavanja koja će biti ne samo zabavna i zanimljiva već i aktualna. Jedno od takvih bilo je i 'Budućnost hrvatske brodogradnje'.

'Imali smo nedavno i jedno aktualno predavanje o mogućnosti gradnje aluminijskih brodova. Održao ga je dr. sci. Bugarin Miro koji ima kontakata s firmama u inozemstvu koje grade brodove od aluminija za milijunske iznose, među ostalim i za američku vojsku. On je ispričao kako je, ponukan krizom u hrvatskoj brodogradnji, ideju pokušao predstaviti po našim ministarstvima i u Vladi. Šetali su ga tri-četiri mjeseca, no na kraju nitko nije izdvojio ni nekoliko minuta da ga sasluša', objasnila je ing. Puljak.

Nenad Jarić DauenhauerMarijana Puljak 'Predstavili smo i brojne druge teme poput cijene i dobrobiti ulaska Hrvatske u CERN. Profesor dr. Dejan Vinković s PMF-a održao je predavanja o svemiru, kolega dr. Bojan Žagrović s Medicinskog fakulteta predstavio je projekte na kojima se radi u MedILs-u. Jedna od tema bila je i 'Plastika u suvremenom društvu'. Kolegica s kemijsko-tehnološkog fakulteta objasnila je da se na izradu platnenih vrećica potroši mnogo više energije nego na proizvodnju polietilenskih, što znači da bi bilo pametnije ulagati u recikliranje nego u ekološke vrećice. Nažalost, i ona je rekla da takvi projekti ne nailaze na razumijevanje vlasti. Jedno od najposjećenijih predavanja bilo je na temu nanotehnologije. U Luxoru nije bilo dovoljno mjesta za sve zainteresirane, a mnogi su stajali', rekla je Puljak.

Duša Znanstvenog kafića, supruga pročelnika Katedre za fiziku na splitskom FESB-u Ivice Puljaka, kaže da projekt ne predstavlja velik financijski teret jer je prostor besplatan budući da je kafićima u interesu da im ljudi dođu, osobito u vrijeme kada inače nema gužve, a jedino što košta su plakati. Njih obično radi Bojan Lončar, viši laborant s FESB-a, a sve financira Udruga bivših studenata. Svi gosti predavači rade dobrovoljno, bez ikakve naknade. Predavanja se oglašavaju i na internetu, osobito na znanstvenim stranicama kao što je Connect.

Kratak susret sa simpatičnom i entuzijastičnom Marijanom Puljak, zamjenicom direktora IT produkcije u Splitskoj banci, koja nam je izašla u susret i u Luxor došla između dviju obaveza na poslu, pa još tvrdoglavo inzistirala da ona plati kavu, pokazao je kako vrijedni obrazovni projekti bez velikih ulaganja, ali s nešto dobre volje, mogu odlično funkcionirati, čak i u zemlji koja se prema znanosti nerijetko odnosi maćehinski iako se uporno predstavlja kao Zemlja znanja. Ako živite u Splitu ili se u njemu zateknete u vrijeme održavanja kafića, naša je preporuka: ne propustite priliku – dobro ćete se zabaviti i puno naučiti.

Sviđa ti se članak? Preporuči ga prijateljima!


tportal aplikacija

Važno: Rubrike, Sex files, cura i frajer dana i crna kronika mogu sadržavati sadržaje koji nisu primjereni osobama mlađim od 18 godina. Osobama mlađim od 18 godina se savjetuje posjet ovim rubrikama jedino i samo uz nadzor punoljetne osobe.
Tportal je član Hrvatskog vijeća za medije. HVZM je samoregulatorno tijelo koje prati i sankcionira kršenja novinarske etike.
Saznajte više na http://www.hvzm.hr/
vijece@hvzm.hr