Znanost OKRUGLI STOL

'Krško se nalazi u vrlo trusnom području. Pa što?'

Nuklearne elektrane u neposrednoj blizini Hrvatske - slovenska Krško i mađarska Pakš - vrlo su kvalitetne i kontinuirano iz godine u godinu podižu razine svoje sigurnosti na različite opasnosti, od tektonskih, preko poplavnih do terorističkih, rečeno je na okruglom stolu 'Sigurnost nuklearnih elektrana i budućnost nuklearne energije' koji je u četvrtak održan u Ministarstvu gospodarstva u Zagrebu

Član Uprave NE Krško Hrvoje Perharić rekao je kako se stalno ponavlja ista teza da se ta nuklearka nalazi u tektonski aktivnom području. 'Potpuno je točno da je područje na kojem je izgrađena nuklearna elektrana Krško drugo najtrusnije područje u Sloveniji. Pa što onda?', pitao je Perharić.

NE Krško jedna od najrobusnijih u Europi


'Japan je sigurno najtrusnije područje na svijetu. Imali smo potres u Fukushimi. Da nije bilo tsunamija, ondje se ništa ne bi dogodilo. Njezin rad je obustavljen kako je bilo predviđeno i propisano i nije bilo štete koja bi dovela do istjecanja radijacije. Tako je i s Krškom. Ono je građeno na temelju američkih regulativa. Napravljeno je za seizmičke karakteristike područja u kojem se nalazi. Krško je jedna od najrobusnijih elektrana u Europi. U projektu su sudjelovali i stručnjaci iz Italije, Španjolske, Austrije i drugih zemalja koji su imali prilike u njemu vidjeti seizmičku sigurnost elektrane.'

Perharić je objasnio kako je NE Krško sigurna i za eventualne napade. 'Rađena je prema vrlo visokim standardima kakvi su primjerice izraelskog Mossada. Osim toga, svake godine prolazi kroz ocjene sigurnosti', dodao je hrvatski član uprave nuklearke.

Pakš već godinama nije imao nikakvih problema

Predstavnici nuklearke Pakš, koji su također sudjelovali u okruglom stolu, rekli su da za neke jedinice te elektrane životni rok istječe 2012. godine te da će mađarska vlada najvjerojatnije zatražiti produženje njihova rada za još 20 godina. Kada odluku o produženju prihvati i parlament, o svemu će pravovremeno obavijestiti i hrvatske vlasti. Mikos Horvat iz NE Pakš rekao je da su ponosni što u posljednjih pet godina nisu imali nikakvih problema u svojem sustavu, što je rezultat stalne nadgradnje sigurnosti te centrale. Objasnio je i da je lokacija na kojoj je Pakš građen seizmički vrlo sigurna.

Perharić je ponovio da je nuklearna energija vrlo čista, obrazloživši da je primjerice udio Krškog u ukupnim dozama zračenja koje ljudi godišnje prime iz različitih izvora – od onih prirodnih do medicinskih – manji od jedan posto. U Krško se u posljednje vrijeme ulaže oko 30 milijuna eura godišnje, a plan je da se u preventivne mjere sigurnosti u narednih 10 godina uloži još oko 400 milijuna eura.

Krško je gotovo potpuno obnovljen

U Krškom su gotovo svi dijelovi sustava reaktora izmijenjeni, a puno se ulaže i u kompetencije osoblja koje je ključni garant sigurnosti. Život Krškog isteći će 2023, a vjerojatno će se tražiti produženje njegova rada prvo za 10 godina, a potom za još 10, objasnio je Perharić.

Član slovenske nuklearne delegacije, savjetnik za gospodarstvo u Veleposlanstvu Republike Slovenije Bojan Škoda, rekao je da njegova zemlja budno prati tokove u svijetu te da Slovenija ima na raspolaganju i druge izvore energije poput hidrocentrala i termoelektrana. Hoće li biti nove gradnje ili produženja života Krškog, odlučivat će se kada za to bude vrijeme.

Krško je građen za potres kakav se ponovi jednom u 10.000 godina


Stručnjak za nuklearnu sigurnost prof. Zdenko Šimić upozorio je da mediji često postavljaju krivo pitanje - koju snagu potresa Krško može izdržati. 'Nuklearne elektrane se ne dizajniraju za određene magnitude i intenzitete potresa, već za određene akceleracije tla i frekventne spektre', rekao je dr. Šimić. On i Perharić objasnili su da je Japan prilikom gradnje Fukushime računao na tsunami kakav ima vjerojatnost povrata u 400 godina, što je bilo pogrešno. NE Krško konstruirana je da izdrži potrese s vremenom povrata od čak 10.000 godina. Ipak, greška Japana nije tako velika, ako se uzme u obzir činjenica da ne završava svaki snažan potres velikim tsunamijem već samo oni koji se dogode u moru i koje karakterizira vertikalno kretanje tla, objasnili su stručnjaci.

Dr. Mate Granić rekao je da bi ipak trebalo pričekati da se priča o havariji u Japanu završi pa tek onda izvoditi konačne zaključke. 'Treba poštovati strah građana. Nametanje ideje da ne treba strahovati u ovom trenutku nije dobro već je kontraproduktivno. Ne bismo trebali govoriti – nama se to ne može dogoditi – već bismo trebali poduzeti sve što je potrebno da nam se to ne dogodi', rekao je Granić.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još