NUKLEARNI STRUČNJAK

Ne gasimo Krško! Gradimo svoju nuklearku!

19.03.2011 u 08:55

Bionic
Reading

'Ne vidim nikakvog razloga da se Hrvatska protivi gradnji Krškog 2. Bolje je da nam je u blizini nuklearka, nego elektrana na fosilna goriva. Štoviše, mi bi trebali graditi svoju nuklearku', odgovorio je na jučerašnje uzbunjujuće izjave akademika Vladimira Paara i pročelnika zagrebačkog Ureda za upravljanje hitnim situacijama Pavla Kalinića hrvatski stručnjak za nuklearnu sigurnost dr. sc. Zdenko Šimić

Podsjetimo, Paar i Kalinić su u petak na konferenciji za novinare upozorili da NE Krško za Zagreb predstavlja daleko veću opasnost nego za Ljubljanu, budući da mu je vrlo blizu, zatim da u slučaju krize neće biti moguće evakuirati milijun ljudi te da naša protuatomska skloništa nisu spremna za moguću havariju. Zaključili su da bi se Hrvatska trebala pridružiti sve glasnijoj austrijskoj inicijativi da se Krško 2 spriječi, a stara elektrana što prije zatvori.

No dr. sc. Zdenko Šimić, predsjednik Hrvatskog nuklearnog društva i profesor na FER-u koji je za Krško radio vjerojatnosnu sigurnosnu analizu, ne slaže se s njima.

'Ne vidim nikakvog razloga da se Hrvatska protivi gradnji NE Krško 2. Već sada Krško je modernija elektrana od one u Fukushimi, sa znatno sigurnijim kontejnmentom i na daleko manje trusnom području, a ako bi se gradio novi blok, bila bi to 40 godina modernija elektrana s još višom razinom sigurnosti. Bolje da nam u blizini bude nuklearna elektrana, nego elektrana na fosilna goriva', objasnio je dr. Šimić.

Profesor također smatra da su neke inicijative da se Hrvatskoj ulazak u Europsku uniju uvjetuje zatvaranjem Krškog besmislene jer se elektrana ne nalazi na našem teritoriju, već naprotiv - upravo u EU.

'Poznato je da su Sloveniji iz Austrije pokušali nametnuti zatvaranje Krškog kao uvjet ulaska u EU. No sada kada je Slovenija u EU, protiv je zdravog razuma da se Hrvatskoj to čak i pokuša nametati jer se Krško, kao i Slovenija, nalazi u EU! Pretpostavljam da bi mogli pokušati izbaciti Krško iz EU.'

Dr. Šimić ističe da je Krško relativno nova i vrlo sigurna elektrana, rađena po najvišim svjetskim standardima.

'Krško je u samom vrhu sigurnosti općenito, pa i u usporedbi s drugim nuklearkama u okruženju. Naime, riječ je o nuklearki koja je dizajnirana po sigurnosnim zahtjevima SAD-a, a trenutačno zadovoljava i sigurnosne uvjete koji vrijede u EU. Tu ponajprije mislim na kontinuirano periodičko preispitivanje sigurnosti. Kada je riječ o ostalim nuklearkama u okruženju, valja imati na umu da su u sve te elektrane uložena znatna američka i europska sredstva kako bi se unaprijedile na razinu sigurnosti prema zapadnim standardima. Stoga se tu ne radi ni o kakvoj prijetnji, već o sigurnom i ekonomičnom izvoru električne energije koji ne zagađuje okoliš niti, što je posebno važno u ovome stoljeću, emitira ugljični dioksid.'

Hrvatski se stručnjak osvrnuo i na tvrdnje izrečene na jučerašnjoj presici, prema kojima nema previše smisla ulagati u razvoj nuklearne energije jer će se izvori kroz 100-tinjak godina iscrpiti.

'To je dio stare teme koju protivnici nuklearne energije potežu kada im nestane ekonomskih i sigurnosnih argumenata. Licitiranje podatkom da goriva ima samo za narednih 100 godina samo pokazuje da oni ne razumiju razliku između pojmova rezerva i resurs te njihovu dinamiku. Naime, resurs predstavlja procijenjenu količinu, a rezerva količinu na temelju trenutačnog kriterija ekonomičnosti. Drugim riječima, na temelju sadašnjih cijena energije i sukladne isplativosti eksploatacije procjenjuje se da radioaktivnog materijala ima za još 100 godina. Međutim, svako povećanje cijene električne energije omogućava da dio resursa poveća rezerve.'

Šimić smatra da bi Hrvatska, umjesto da javnost plaši Krškim i Fukushimom, stanovništvo trebala pridobiti za gradnju hrvatske nuklearke koja bi imala povoljan gospodarski učinak. Uvjeren je da će stvaranje panike i negativnog raspoloženja štetiti ekonomijama mnogih zemalja.

'Sasvim sam siguran da bi gradnja nuklearne elektrane bila pun ekonomski pogodak. Prije svega sa sigurnosne strane. Ponavljam, to bi bila moderna i još sigurnija tehnologija. Osim toga, iskustvo iz gradnje NE Krško pokazuje da bi to bila prilika za veliki, toliko potreban angažman domaće građevinske i druge industrije. Na kraju, time bi eliminirali potrebu za uvozom električne energije i potpuno zadovoljili zahtjeve za smanjenjem emisija ugljičnog dioksida koje ćemo imati kada uđemo u EU.'

Hrvatski stručnjak upozorava da će do pronalaženja isplativih alternativnih izvora energije, poput fuzije, sigurno proći još dosta vremena.

'Nuklearna fuzija, kada i ako je ekonomično ostvarimo, također neće biti savršen izvor električne energije jer se i u njoj stvara određena radioaktivnost. Osim toga, valja se prisjetiti su znanstvenici još prije 50 godina najavljivali da nam za konstrukciju fuzijskog reaktora treba još 20 godina. Mislim da se to do danas nije promijenilo – i danas se procjenjuje da nam treba još 20 godina', objasnio je dr. Šimić i dodao da je i dr. Paar prije 20-ak godina bio pobornik nuklearne energije, a od tada do danas nije se dogodila ni jedna ozbiljna nuklearna havarija koja bi mogla biti valjanim uzrokom za promjene u stavovima.

Paar (1987.): Nuklearna energija je čista i isplativa!

Zanimljivo je da je dr. Paar 1987. godine, samo godinu dana nakon Černobila, u razgovoru za Studentski list prilično zdušno branio nuklearnu energiju kao jednu od najčišćih i najjeftinijih. U to vrijeme još nisu postojale jasne procjene o razmjerima posljedica sovjetske havarije po zdravlje ljudi. One nažalost ne postoje ni danas, međutim, potvrđeni slučajevi izravno izazvanih smrti (oko 4.000) pokazali su se znatno manjima nego što se tada očekivalo.

Hrvatski je fizičar u intervjuu isticao da su jedina dva nuklearna incidenta koja su se do tada dogodila – Černobil i Three Mile Island (koji je prošao bez ozbiljnijih posljedica), zapravo ljudske greške, a ne problemi tehničke sigurnosti, te da je znanstveno dokazano da je za okoliš najopasniji izvor energije ugljen, a ne nuklearna energija.

'Tko god je napravio bilo kakvu analizu u svijetu, a ja sam ih vidio stotinjak, došao je zaključka da najveće štete po okoliš ima i najviše ljudskih života uzima – ugljen, koji je ekološki strahovito prljav. Ugljen je taj koji uništava šume, koji zagađuje zrak, izaziva ogroman broj oboljenja od kojih ljudi umiru, tako da je, koliko je meni poznato, broj ljudi koji stradavaju od ugljena najveći', rekao je tada Paar.

No mora se priznati da je hrvatski fizičar u istom intervjuu upozorio da nuklearke zbog mogućnosti ljudske pogreške, ali i terorističkih napada, ipak nisu potpuno sigurne te da ih ne bi trebalo graditi previše blizu gradovima. Krško se nalazi na 40-ak kilometara od Zagreba. Za usporedbu evakuirana zona oko Fukushime je 20 km.