Tijelo je iz asteoridnog pojasa u Zemljinu atmosferu doletjelo pod prilično velikim kutom od oko 60 stupnjeva. Dvadesetak seizmičkih stanica u Sloveniji, Mađarskoj, Češkoj i Hrvatskoj zabilježilo je 'potres u zraku', a vatreni spektakl koji je uslijedio snimilo je nekoliko kamera meteorske mreže i promatračnica. Najbolje snimke napravila je HMM kamera iz Valpova s udaljenosti od oko 150 km.

Izračuni naših stručnjaka pokazali su da je nekoliko stotina dijelova toga tijela, čija se ukupna masa procjenjuje na najmanje tri kilograma, palo u okolici Križevaca. Tjedan dana kasnije u potragu za ostacima krenula je prva zajednička ekspedicija sastavljena od članova Hrvatske meteorske mreže, nekoliko astronomskih društava i nedavno osnovane Križevačke astronomske udruge 'Perzeidi'.

U protekla tri tjedna obavljeno je više temeljitih terenskih istraživanja pod vodstvom poznatog hrvatskog stručnjaka za mala tijela Sunčevog sustava Korada Korlevića sa zvjezdarnice u Višnjanu.

Konačno je 20. veljače pronađen jedan komad mase 292 grama koji je dobio neslužbeni naziv 'Križevci'. Za rekonstrukciju događaja potrebno je pronaći još dijelova, pa križevačka udruga 'Perzeidi' nastavlja potragu i moli sve zainteresirane građane da im se pridruže.

Zanimljivo je da je posljednji put u Hrvatskoj meteorit pronađen prije točno 60 godina 20. veljače 1951. Bio je to 'Molunat' koji je pao kraj Dubrovnika.