Znanost POSLJEDNJE ZBOGOM RAKETOPLANIMA

Od osvajača Mjeseca do ruskih 'slijepih putnika'

  • Autor: NJD
  • 9.3.2011 11:38:01
  • 25.2.2011 12:06:23

Nakon višemjesečnih odgoda zbog tehničkih problema, raketoplan Discovery lansiran je u četvrtak u svoju posljednju misiju kojom će završiti više od tri desetljeća duga era programa raketoplana, a u američkom svemirskom programu nastati velika praznina

U 11-dnevnoj misiji pod oznakom STS-133, Discoveryjem leti šesteročlana posada pod zapovjedništvom Stevena Lindseyja, pilot je Eric Boe, specijalist misije Alvin Drew, a astronauti su Michael Barratt, Steve Bowen i Nicole Stott.

Tijekom leta Discovery će na Međunarodnu svemirsku postaju (ISS) dopremiti i instalirati stalni višenamjenski modul, čovjekolikog robota 'Robonaut 2', dodatnu platformu za znanstvene eksperimente ELC-4 te ključne rezervne dijelove. Pri odbrojavanju je došlo do petminutne stanke, nakon što je jedan dužnosnik sigurnosti izvijestio da ne radi sustav na njegovu sučelju, no kvar je otklonjen i lansiranje je izvedeno po planu.

'Uživajte u vožnji', poručila je kontrola misije zapovjedniku Lindseyju.

'Budite spremni svjedočiti veličanstvenosti i moći Discoveryja dok polijeće posljednji put', odgovorio je Lindsey.

Veličanstveni starac

Discovery je najdugovječnija letjelica iz programa 'Space shuttle', koja je od 1984. izvela 38 letova u svemir. Proizveden 1983. nakon Columbije i Challengera Discovery je danas najstariji u NASA-inoj floti i ujedno njezin glavni 'zaprežni konj' s više misija nego ijedan drugi shuttle. U svemiru je ukupno proveo gotovo godinu dana, a prevozio je 194 različita astronauta.

Ime je dobio po britanskom istraživačkom brodu kojim je zapovijedao moreplovac James Cook. U Zemljinu orbitu postavio je i slavni svemirski teleskop Hubble. Nakon nesreća shuttleova Challengera 1986. i Columbije 2003. godine, oba je puta bio prvi raketoplan kojim je misija ponovno pokretana. Također je poslužio kao prijevozno sredstvo kojim je 1998. u svemir lansiran najstariji astronaut John Glenn, kojem je tada bilo 77 godina. Glenn je inače bio prvi Amerikanac koji je letio u orbiti oko Zemlje.

Prije posljednje, 39. misije, prešao je 230 milijuna kilometara u svemiru, a nakon povratka bit će izložen u Smithsonian Udvar-Hazy Centru, izdvojenoj jedinici Nacionalnog zrakoplovnog i svemirskog muzeja u Washingtonu, pokraj gradske zračne luke Dulles International.

NASA je procijenila da je lansiranje Discoveryja u oproštajnu misiju pratilo oko 40 tisuća gostiju, uključujući manju skupinu zastupnika u Kongresu.

Praznina u američkim srcima i ponosu

Okončanje misije raketoplana stvorit će veliku prazninu u američkom svemirskom programu koji je teško pogođen recesijskim stezanjem remena. Ponosna nacija koja je pobijedila u utrci do Mjeseca i desetljećima bila predvodnik u svemirskim letovima morat će se na dulje vrijeme pomiriti s činjenicom da će joj njeni ljuti suparnici iz razdoblja hladnog rata i svemirske trke - Rusi sa svojim sondama postati jedina veza s ISS-om.

Rachel Wiederman, Boeingova znanstvenica zadužena za nadzor toplinske zaštite raketoplana, vrlo je emotivno doživjela posljednje lansiranje Discoveryja. 'To mi je vozilo bilo najbliže, s njim sam imala najviše iskustva', rekla je Wiedermann. 'To je moje dijete.'

'Rekao bih da smo mi tako zacrtali stvari', komentirao je Mike Moses, voditelj menadžerskog tima misije. 'Međutim, možda mi se srce ipak moglo malo manje stezati u posljednjim trenucima odbrojavanja', dodao je.

Odluka o umirovljenju raketoplana, koju je prije šest godina donio bivši američki predsjednik George W. Bush, iznenadila je čak i ruske dužnosnike. 'Bilo je to iznenađenje za cijelu zajednicu i naravno za nas', komentirao je Aleksej Krasnov iz Ruske svemirske agencije, dodajući: 'Naravno, shuttle je jedinstven sustav. Nitko se ne može usporediti s mogućnostima raketoplana.'

SAD je prema ondašnjem planu trebao izgraditi novo vozilo koje bi Amerikance jednoga dana moglo prevesti čak na Mjesec i Mars, međutim NASA nije imala dovoljno vremena niti sredstava za njegovo ostvarenje.

Očekuje se da bi američki astronauti ponovno mogli krenuti u svemir u svojim letjelicama negdje sredinom desetljeća u aranžmanu privatnih kompanija. NASA će se za to vrijeme usredotočiti na konstrukciju velike rakete, tzv. Space Launch System, koja će astronaute moći odvesti do asteroida. Kongres je kao rok za provedbu tog plana postavio 2016. godinu, međutim NASA-ini stručnjaci ističu da se predviđenim sredstvima tako veliko vozilo u tom vremenu nikako ne može izgraditi.

 

  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još