U NAŠOJ GALAKSIJI

500 milijuna planeta pogodnih za život

30.03.2011 u 09:53

Bionic
Reading

NASA-in svemirski teleskop Kepler otkrio je da samo u jednom malenom uglu naše galaksije ima više od 1.200 planeta, od kojih se 50-ak nalazi u nastanjivom području, javljaju znanstvenici

Na temelju ovog uzorka stručnjaci su izračunali da bi - prema vrlo suzdržanim procjenama po kojima tek svaka druga zvijezda ima po jedan planet – u Mliječnoj stazi moglo biti oko 50 milijardi planeta, od kojih bi oko 500 milijuna moglo imati uvjete potrebne za razvoj života.

Prema bioastronomu Beogradske promatračnice dr. Milanu M. Ćirkoviću, tehnološki napredne civilizacije - koje su preživjele usko grlo ratova i samouništenja, udara asteroida ili nekih drugih kataklizmi – mogle bi se najprije nalaziti u rubnim područjima, na krajevima naše galaksije. Nažalost, činjenica da su takva razvijena društva sposobna za učinkovito korištenje prirodnih resursa i velike seobe, otežat će potragu za njima, osobito ako žive vrlo daleko od nas.

Još je Jamin Zuckerman 1985. godine istaknuo da je evolucija zvijezda daleko starijih od našeg Sunca tehnološki napredne civilizacije morala natjerati na međuzvjezdane migracije. Jasno je, naime, da razvijena društva neće odugovlačiti sa seobama kada shvate kakva sudbina očekuje njihovu matičnu zvijezdu.

 

Kepler istražio tek djelić neba

Teleskop Kepler otkrio je 1.235 planeta u području koje predstavlja tek četiristoti dio neba. Među njima je pronašao čak 54 koji kruže na orbitama pogodnim za život. Na temelju ovih informacija šef Keplerove misije William Borucki i njegovi kolege izračunali su da najmanje svaka druga zvijezda ima planet, a svako 200. tijelo se nalazi na pravoj udaljenosti. Budući da u Mliječnoj stazi ima oko 100 milijardi zvijezda, došli su do rezultata koje su predstavili na godišnjoj konferenciji udruge American Association for the Advancement of Science u Washingtonu - da bi u cijeloj galaksiji moglo biti najmanje 50 milijardi egzoplaneta te oko 500 milijuna svjetova koji se nalaze u zonama koje nisu ni prevruće ni prehladne, što znači da su pogodne za postojanje vode i života. U takvoj 'zlatnoj zoni', odnosno na pravoj udaljenosti u orbiti oko Sunca, nalazi se i naša Zemlja.

Znanstvenici procjenjuju da u cijelom svemiru ima oko 100 milijardi galaksija, od kojih su mnoge znatno veće od naše. Ako iste razmjere primijenimo na cijeli svemir, onda bi u njemu moglo biti oko 5 X 10 na 21. planeta, te oko 5 X 10 na 19. (50.000.000.000.000.000.000) planeta u nastanjivoj zoni.

 

NASA-ina promatračnica Kepler lansirana je u svibnju 2009. godine, a misija bi trebala potrajati najmanje tri i pol godine. Svojim spektrometrima teleskop neprekidno mjeri sjaj oko 145.000 zvijezda u određenom dijelu neba. Promjene u intenzitetu sjaja zvijezda ukazuju na mogućnost da oko njih kruže planeti koji tijekom tranzita zaklanjaju put zrakama svjetlosti. Već u prvih šest tjedana rada Kepler je otkrio pet dotad nepoznatih planeta. Od svibnja do rujna 2009. ukupno ih je pronašao 1235, među kojima 68 veličine Zemlje te 54 u nastanjivoj zoni. Na temelju rezultata procjenjuje se da oko 6 posto zvijezda ima planete veličine Zemlje, a 19 posto ima više planeta.