Znanost POBUNA PROTIV DELIKTA MIŠLJENJA

Instituti ne mogu tražiti da znanstvenici šute

Hrvatski znanstvenici danas su osudili izjave ravnateljice Instituta Ruđer Bošković dr. Danice Ramljak koja je jučer istaknula kako ne može svaki zaposlenik IRB-a u medijima istupati u ime Instituta, već samo oni kojima je ta dužnost povjerena

Ravnateljica je jučer na tiskovnoj konferenciji izjavila da nije prijetila otkazom zaposleniku IRB-a dr. sc. Saši Blagusu zbog njegovih nedavnih medijskih istupa i kritika na račun suradnje vodstva Instituta s Ministarstvom znanosti na kreiranju novih zakona, međutim, istaknula je da postoje pravila o tome tko, o čemu i u ime koga može govoriti.

'Mi imamo nešto što je doneseno još prije dolaska Danice Ramljak, a to se zove kodeks ponašanja', istaknula je dr. Ramljak.

'U javnosti o strateškim pitanjima IRB-a može govoriti ravnatelj, predsjednik upravnog vijeća i znanstvenik kojeg ovlasti uprava. To nije hrvatski sindrom. Ja sam živjela u svijetu i svugdje je to tako. Da u svijetu izletim u nekoj instituciji i kažem što mislim, nažalost, ne bih dobro prošla', rekla je dr. Ramljak.

Ravnateljica je objasnila kako po spomenutom kodeksu osoba ne može govoriti svoje mišljenje u javnosti ako uz njezino ime stoji afilijacija s Institutom.

'Ja sam dosad uvijek davala odobrenje za izjave znanstvenika za medije. Trebali su ih samo tražiti i nitko nikada ne bi imao problema. No kada je riječ o strateškim temama, ja ću one koji govore bez dozvole upozoriti prvi put, potom drugi put, pa treći put, a četvrti put će izgubiti posao. U svijetu bi ovaj proces bio puno kraći', rekla je dr. Ramljak.

Podsjetimo, u Novostima je prije dva tjedna objavljen tekst u kojem se citira dr. Saša Blagus, viši znanstveni suradnik na Zavodu za eksperimentalnu fiziku Instituta Ruđer Bošković, koji je upozorio da bi se tzv. programskim financiranjem, koji podržava i dr. Ramljak, mogla provesti komercijalizacija znanosti koja bi mogla ugroziti fundamentalna istraživanja.

'Ravnateljica nije napravila ništa nelegalno, ali smatram da je to što čini etički nelegitimno. O podršci se možda raspravljalo na centralnom znanstvenom vijeću ustanove, no mi na IRB-u po novom statutu više nemamo područna vijeća unutar kojih bi u raspravi sudjelovali svi znanstvenici. A centralno vijeće je tijelo s rukovodećim kadrom, pa stoga ne može biti govora o demokratičnosti postupka', rekao je dr. Blagus.

Komercijalizacija znanosti

Hrvatski fizičar, koji na institutu radi već 30-ak godina, ističe da znanstvenici ne okreću leđa primijenjenoj znanosti, ali se boje gašenja fundamentalnih istraživanja.

'Mi ne bježimo od toga da dio svoga vremena radimo primijenjena i tehnološka istraživanja. Međutim, nije dobro znanstvenike na nešto siliti. Ako naiđemo na nešto što se može iskoristiti, mi ćemo sigurno tome posvetiti pozornost. Radili smo to i do sada. Surađivali smo s brojnim tvrtkama poput Končara. No bojimo se da nećemo moći raditi na onome čemu znanost i služi, a to je otkrivanje novih spoznaja', objasnio je za tportal dr. Blagus koji je na IRB-u voditelj akceleratora.

'Znanost je odmah na početku - kad je počela od Decartesa i Bacona - bila orijentirana na stvaranje određene koristi, no također je poticala i potrebu za spoznajom. Upravo takva znanost, koja je nastojala otkriti fundamentalne stvari, ostvarila je najveće proboje i najveću korist za čovječanstvo. Primjerice, kada je otkriven naboj, odnosno elektricitet, cijeli svijet se promijenio. Primijenjena istraživanja ona su u kojima se istražuje ono što je već poznato, tu nema znatnih pomaka', objasnio je Blagus.

Fizičar tvrdi da za fundamentalna istraživanja nisu neophodna velika sredstva i skupa oprema nedostupna u Hrvatskoj.

'Ja trenutačno radim na malom projektu koji ne dobiva puno novca od Ministarstva. Moj tim istražuje neke postavke specijalne teorije relativnosti – relativistički dopplerov efekt. Došli smo na neku potpuno novu ideju mjerenja koja je inovacija. Dakle, fundamentalna znanost može se raditi i u skromnim uvjetima. Ja sam s kolegama došao na ideju kako da upotrijebimo naš akcelerator od 300 kilovolti. Za tri godine sam dobio svega 90.000 kuna, no projekt je ipak ušao u skupinu B i dobio zeleno svjetlo da se nastavi. Postoji cijeli niz istraživanja u fundamentalnoj znanosti koja se mogu provoditi i uz manje financije. Na takve projekte se mi moramo orijentirati.'

Svi građani moraju moći slobodno govoriti

Blagus je priznao da nije njegov položaj da govori o poslovnim tajnama Instituta, međutim, ističe da je posve drugo izjasniti se o političkim potezima.

'Građanska nam je dužnost prijaviti eventualno neetične poteze. To polje mogućnosti je široko. Što bi inače bilo sa zviždačima koji čak ne rade u institutima nego u privatnim tvrtkama? Kodeks koji je spomenut ne postoji. Ja ga nisam vidio. Postoji samo pravilnik o povredi dužnosti u kojem se spominje tko smije istupati u ime instituta i u kojim okolnostima, a tko ne. Međutim, tu se radi o preslobodnoj interpretaciji tog pravilnika. To bi se pitanje zapravo trebalo pravno riješiti na području cijelog našeg sistema, a ne da to svatko tumači kako hoće', rekao je dr. Blagus dodavši kako još nije dobio opomenu koju je spominjala ravnateljica.

'Postupak još nije proveden. U našim je pravilnicima točno opisano kako se to radi. Nisam se također našao pogođenim kada je jučer na konferenciji bilo riječi o neradu. Kod nas je radno vrijeme uvijek bilo fleksibilno. Mjerilo se samo je li netko obavio svoje zadatke. Mi smo često radili i vikendom ili od kuće. Kada radimo eksperimente, radimo često čak i noću, a da nikada nitko nije tražio plaćanje prekovremenog rada jer je to jednostavno priroda našeg posla. Nikada se to nije kontroliralo. Jedini je kriterij bio - jeste li objavili dovoljno radova za napredovanje i jeste li obavili svoje poslove. Mi se zapravo možemo naći povrijeđeni jer je ravnateljica de facto rekla da smo neradnici', naglasio je dr. Blagus.

Zahtjev šutnje korporacijsko je načelo

Profesor dr. sc. Dean Duda s Odsjeka za komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu rekao je da znanstvena zajednica ne može funkcionirati po korporacijskim načelima jer djeluje u javnom području te da se od akademskih građana ne može očekivati da šute.

'Znanost i obrazovanje javne su stvari. Pogledajte sljedeći paradoks. Žarko Puhovski koji je koordinator jednog od tih povjerenstava koja rade na prijedlogu zakona, istovremeno je i profesor na Filozofskom fakultetu, a većina profesora fakulteta izjasnila se protiv zakona. Kada bi sustav funkcionirao po onome što kaže ravnateljica Ramljak, onda bi Puhovski odmah dao ostavku na rad u povjerenstvu. No kao što je njemu slobodno sudjelovati u radu povjerenstva, tako je i svakom članu akademske zajednice slobodno izražavati vlastito mišljenje. Gomila tih pravilnika o povredi dužnosti loše su sročeni pa se koriste u institucijskim borbama. Najlakše je nekoga prozvati prema nekoj točki pravilnika. Mi nismo u zrakopraznom prostoru pa da nas se može prozivati kada nas mediji potpišu imenom, prezimenom i funkcijom. Ljudi čine sveučilišta i institute. Ravnatelji, dekani i rektori samo su prvi među jednakima i to je način funkcioniranja akademske zajednice', naglasio je dr. Duda.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još