RAVNATELJICA RUĐERA

Nisam ničija marioneta, zato mi stižu prijetnje

14.02.2011 u 14:22

Bionic
Reading

Institut Ruđer Bošković mora se što prije restrukturirati kako bi postao prepoznatljiv u Europi i svijetu kao što su to primjerice instituti Max Planck i Weizmann, rekla je danas na konferenciji za novinare ravnateljica IRB-a dr. Danica Ramljak

Ravnateljica je istaknula kako restrukturiranje i prijelaz na programsko financiranje nije moguće obaviti na temelju sadašnjeg Zakona o znanosti iz 2003, pa je donošenje novog zakona o znanosti izuzetno važno.

'Na Ruđeru je danas zaposleno oko 900 ljudi, 550 znanstvenika, među kojima 369 doktora znanosti, koji rade u 12 različitih odjela – imamo nekoliko odjela kemije i nekoliko odjela fizike. Restrukturiranjem tih 12 odjela ljudi u njima trebali bi se fokusirati i raditi na zajedničkim projektima. Time bi se trebala povećati i iskoristivost opreme za koju država izdvaja novac. Na Institutu danas imamo 18 kapitalnih instrumenata koji nisu iskorišteni kao što je u svijetu praksa - 24 sata na dan sedam dana u tjednu. Neki se instrumenti koriste samo nekoliko sati tjedno, a neki samo sat. To si ni bogate države ne mogu dozvoliti. Stoga ćemo se u restrukturiranju fokusirati na stvaranje centara u kojima će oprema biti centralizirana, a iskoristivost maksimalizirana', rekla je Danica Ramljak

Ravnateljica ističe da se upravo zbog restrukturiranja zalaže za što skorije donošenje zakona o znanosti te da nije napravila nikakav zaokret, kako joj se često predbacuje. Dodala je da će prijedloge za transformaciju IRB-a poslati u inozemstvo neovisnoj međunarodnoj komisiji na recenziju.

'Cijela akademska zajednica, pa i ja bili smo jako protiv prijedloga zakona kakvi su bili predstavljeni krajem prošle godine. Mene se danas percipira kao nekoga tko mijenja mišljenje. Međutim, ja nisam promijenila mišljenje. Da je Ministarstvo inzistiralo na istim zakonima, ja bih i danas bila protiv njih. Međutim, Ministarstvo je otvorilo put i pozvalo 50 ljudi iz struke. Mene je u ta povjerenstva nominiralo 25 predstavnika javnih instituta, a ne nitko iz Ministarstva. Ne mogu ulaziti u zakone o sveučilištima i visokom obrazovanju jer ih ne poznajem dobro. No da bi se IRB transformirao, mora se prijeći na drugačiji način financiranja. Zakon iz 2003. ne omogućava programsko financiranje. Nisam ja promijenila mišljenje, nego su se promijenili zakoni. Devedeset devet posto stvari koje smo sugerirali sada se razlikuje od onoga što smo imali u 10. mjesecu', ustvrdila je.

Slovenci su nas već daleko nadišli

Ravnateljica IRB-a kaže kako odatle proizlazi njezin optimizam, ali i dio skepse.

'Skeptična sam jer želim vidjeti da je u novim nacrtima usvojeno sve ono što smo mi sugerirali. To će se vidjeti u javnoj raspravi. S tim mojim stavom slažu se i 24 ravnatelja javnih instituta. Neki ljudi na fakultetima imaju određene rezerve prema novima zakonima o sveučilištima. Međutim, rektor Sveučilišta u Zagrebu Aleksa Bjeliš - a znate da je on jedan od najkritičnijih prema novim zakonima - i ja otišli smo u Sloveniju kako bismo vidjeli kako oni tamo rade. Bili smo na institutu Jože Štefan koji je sličan Ruđeru Boškoviću. Oni su već odavno na programskom financiranju. Vratila sam se s potpuno promijenjenim dojmovima. To je nevjerojatno koliko je Jože Štefan otišao ispred Ruđera. Nekad su to bile institucije sa sličnim brojem zaposlenih i sličnom produkcijom. Jože Štefan danas ima bolje časopise i radove, trenutno ima 69 europskih projekata, dok mi na Ruđeru imamo samo 15', upozorila je Ramljak.

Istaknula je i da Hrvatska ne ulaže dovoljno u znanost. 'Financiranje treba biti transparentnije. Ministarstvo i ministar trebaju se izjasniti kako će se dobivati programski ugovori – hoće li se dobivati po babi i po stricu, ili transparentno, da cijela hrvatska javnost vidi kako se dijele novci... U Finskoj je preko 50 posto ljudi visoko obrazovano, a kod nas tek sedam posto. Bez napretka znanosti i tehnologije nema ni napretka gospodarstva. To treba stalno ponavljati onima koji su na vlasti, da treba više ulagati u znanost', rekla je dr. Ramljak.

Prijete mi jer sam prijavila korupciju

Ravnateljica Ruđera kaže da stalno prima prijetnje i anonimna pisma, što pripisuje činjenici da je 'ravnateljica s kičmom', koja se ne boji prijaviti korupciju.

 

'Ja nisam ničija marioneta. Došla sam na Ruđer i prijavila USKOK-u četiri slučaja za istrage. Zbog toga već neko vrijeme dobivam prijeteće poruke i SMS-ove, a i neki portali me pljuju zbog raznih stvari. Prije tjedan dana otišla sam u DORH i rekla im da istraže sve navode protiv mene. Došla sam iz SAD-a misleći da sam došla u uređenu instituciju. No neki su mi zagorčali život. Kad putujem u Njemačku daju mi na znanje da me prate. Svakih nekoliko dana izlazi neko anonimno pismo protiv mene. Ja sam rekla da ću osobno inzistirati da se sve to što mi se pripisuje istraži. Ja znam tko piše ta pisma i tko ih šalje. IRB mora provjetriti sve ono što je loše, a također mora i cijela akademska zajednica. Bila sam šokirana kada sam došla iz SAD-a. Pomislila sam: ako je korupcija u akademskoj zajednici u Hrvatskoj tolika, što će biti s ostatkom zemlje? IRB-u treba čovjek koji se neće lako slomiti. Ja nisam ničija marioneta, a dokazala sam to u slučaju radioaktivnog otpada i prijava korupcije. Kad sam tek stigla, vukli su me za rukav da treba ovoga ili onoga zaposliti, no nisam popustila... Osim toga, na Ruđeru ima ljudi koji ne rade svoj posao kako bi trebali puno radno vrijeme. Dolaze ovamo i koriste službena računala i internet, a ne rade koliko bi trebali', rekla je dr. Ramljak.


I diplomacija treba promicati hrvatsku znanost

Ravnateljica IRB-a istaknula je da i diplomacija mora prihvatiti aktivniju ulogu u promicanju hrvatske znanosti u svijetu. Rekla je kako je odnedavno praksa da svaki čovjek koji odlazi na dužnost veleposlanika u neku zemlju dolazi na IRB na brifing kako bi saznao što po tom pitanju može učiniti.

Imenovala je i radnu skupinu IRB-a koja će se fokusirati na aktivnu izradu konkretnog plana suradnje za svaku zemlju, s jasnim ciljevima i projektima koje IRB želi ostvariti u 2011. godini.

'Uspjeh strateških ciljeva leži na promjeni načina na koji društvo doživljava znanost. Konstantnim znanstvenim i popularno-znanstvenim aktivnostima ističemo ulogu i značaj znanosti za gospodarstvo i razvitak društvene zajednice. Poticanjem znanstvene izvrsnosti, neovisnom međunarodnom evaluacijom, trajnom izobrazbom i kvalitetnom međunarodnom suradnjom na putu smo stvaranja najjačeg nacionalnog i regionalnog centra izvrsnosti', rekla je dr. Ramljak.

O Ruđeru Boškoviću više se zna u inozemstvu nego kod nas

Ravnateljica IRB-a također je predstavila bogat program događanja koji Institut priređuje u čast obilježavanja 300. obljetnice rođenja Ruđera Boškovića, jednog od najistaknutijih znanstvenika 18. stoljeća.

'Mi ne kapitaliziramo dovoljno na imenu Ruđera Boškovića', rekla je Ramljak, naglasivši da je bila iznenađena kada je vidjela da se o našem velikom znanstveniku više zna u inozemstvu nego u Hrvatskoj.

'Kako bi dodatno afirmirali i istaknuli Boškovićevu veličinu, ali i značaj hrvatskih znanstvenika u svijetu, IRB u svibnju u suradnji s Gradom Dubrovnikom organizira međunarodni znanstveni simpozij pod nazivom 'Od Ruđera Boškovića do danas - doprinos hrvatskih znanstvenika svjetskoj znanstvenoj baštini'', najavila je dr. Ramljak te istaknula kako 'simpozij označava središnji događaj kojim će IRB proslaviti ovu jubilarnu obljetnicu na kojem će predavanja održati tridesetak najafirmiranijih hrvatskih znanstvenika u svijetu i pripadnika svjetske znanstvene elite, među kojima je i nekoliko dobitnika Nobelove nagrade'.

Svečano otvorenje simpozija održat će se 29. svibnja u Kneževom dvoru. Tijekom svečanog otvorenja kroz glazbu i kostimografiju iz 18. stoljeća dočarat će se ugođaj Dubrovnika iz Boškovićevog vremena. Program samog simpozija će uz bogati znanstveni dio sadržavati i niz popularno-znanstvenih aktivnosti, poput povijesnog razgleda grada starim Ruđerovim putovima, astronomskog promatranja noćnog neba... U bogatom programu obilježavanja proslave svakako treba istaknuti aktivnosti koje IRB organizira s Biskupijskom klasičnom gimnazijom iz Dubrovnika. Projekt 'Noć pod zvijezdama u Dubrovniku', održan u siječnju, označio je početak zajedničke suradnje ove dvije institucije, a tijekom ove godine bit će još niz popularno-znanstvenih predavanja koja će IRB-ovi znanstvenici održati za građanstvo Dubrovnika.

Uz Dubrovački simpozij znanstvenici IRB-a pripremaju i znanstveni simpozij 'Ruđer Josip Bošković - Physicist and Astronomer', na kojem će uz renomirane znanstvenike iz hrvatske i svijeta predavanje održati i dobitnik Nobelove nagrade Jean Marie Lehn. Simpozij će se održati 20. svibnja u Zagrebu.