Znanost SVIJET EKSTREMA

Megaoluja Yasi tek je uvod u ono što nas čeka

Nakon što je golema oluja Yasi poharala obale Australije, savjetnik australske vlade za globalno zagrijavanje Ross Garnaut upozorio je svoje sunarodnjake da 'to još nije ništa prema onome što ih čeka'

Prof. Garnaut tvrdi da će se s klimatskim promjenama u budućnosti povećati brojnost, a osobito intenzitet oluja.

'Čini se da će se u svijetu koji se zagrijava vjerojatnost stvaranja velikih oluja povećati', rekao je Garnaut i dodao da studije provedene na sjevernom Atlantiku potvrđuju povezanost porasta temperatura sa sve snažnijim olujama. 'Intenziviranje vremenskih nepogoda koje smo dosad vidjeli nije ništa prema onome što nas čeka.'

Garnaut je, inače, u svojem novom izviješću istaknuo da je Australija zemlja s najvišom stopom emisija stakleničkih plinova po glavi stanovnika u svijetu.

Jedna velika prošlogodišnja globalna studija, utemeljena na računalnim modelima, pokazala je da će tropske oluje sa zagrijavanjem do 2100. godine postati za dva do 11 posto snažnije. Prema njoj, broj oluja u određenim bi područjima, kao što su zapadni Pacifik i Australija, mogao čak i malo pasti, međutim, istovremeno bi se broj onih najsnažnijih - četvrte i pete kategorije - trebao povećati. Isto vrijedi i za količine kiša te brzine vjetrova.

Američki stručnjaci ističu da će se u njihovoj zemlji s klimatskim promjenama povećati i broj snažnih snježnih oluja kakve su ovih dana zamele pola sjevernoameričkog teritorija.

Naime, Michael Mann, direktor Penn State Earth System Science Centera, kaže da klimatski modeli predviđaju sve veći broj sve snažnijih snježnih oluja, što nije nekonzistentno s globalnim zagrijavanjem:


'Topliji zrak u atmosferi može zadržati veće količine vlage, a kada se ona kondenzira, daje veću energiju olujama', objasnio je Mann. 'To je dvostruki problem. Oluje će postati snažnije i sadržavat će više vlage. Svijet se istovremeno neće toliko zagrijati da će nestati snijega.'

 

Ovakva predviđanja potvrdio je i naš klimatski stručnjak dr. sc. Branko Grisogono, profesor teorijske meteorologije na PMF-u u Zagrebu.


'Iako je možda malo pretjerano senzacionalistički reći da ova oluja Yasi još nije ništa, činjenica je da je znanstveno dokazano da u sve toplijem svijetu možemo očekivati sve intenzivnije vremenske nepogode. Jednostavan razlog tome je da topliji zrak može sadržavati više vlage', rekao je prof. Grisogono.

'Dobar primjer vam je topla kuhinja. Ako iznenada otvorite vrata kuhinje i u nju uđe hladan zrak, para će se početi kondenzirati - ona ne može u velikim koncentracijama opstati na hladnom. To pak utječe na snagu ekstrema. Za vedra neba, koje se smatra dosadnim vremenom, rizik za oluju je malen. S druge strane, čim na nebu imate oblake, imate i puno veće razlike u temperaturama te veću vjerojatnost za oluje i nevrijeme. Naravno, ovdje govorim o prosjeku, a ne o nekoj konkretnoj regionalnoj distribuciji uzoraka.

 

Časopis Ellus, čijeg sam uredništva i sam član, izdao je nedavno posebno izdanje posvećeno problemu porasta srednjih temperatura i ekstrema u svijetu. Istraživanja, naime, također pokazuju da se s porastom srednjih temperatura minimumi temperatura podižu sporije, a maksimumi oštrije', objasnio je Grisogono.

  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još