Znanost NAJMANJI STOČARI SVIJETA

Amebe same uzgajaju svoju hranu

  • Autor: NJD
  • 20.1.2011 11:43:45
  • 20.1.2011 9:23:40

Neke vrste ameba – koje spadaju u najmanje organizme na Zemlji – same uzgajaju bakterije kojima se hrane, pokazala su nova istraživanja

Kada im ponestane hrane, amebe, među biolozima poznate kao Dictyostelium discoideum, pakiraju se i sa sobom, u sporama, nose bakterije u nova područja. Istraživanje, predstavljeno u časopisu Nature otkrilo je da čak trećina tih spora sadrži bakterije koje će posijati u novim staništima.

Znanstvenici su već ranije uočili da se neke životinje, među kojima i mravi i puževi, bave uzgojem hrane, međutim takvo umijeće nikada prije nije zabilježeno kod tako jednostavnih organizama.

Ovo poduzetničko ponašanje ameba nije toliko složeno kao nekih vrsta mrava koji uzgajaju gljivice kojih inače nema drugdje u prirodi. No znanstvenike je iznenadila činjenica da su jednostanične amebe toliko 'proračunate' da sa sobom ne nose bakterije kao hranu za put, već ih pakiraju za slučaj da ih u novim staništima nema.

Dictyostelium discoideum se već ranije proslavila svojim neobičnim društvenim ponašanjem. Naime, ova se vrsta organizama okuplja u višestanične pokretljive strukture u kojima se petina njih žrtvuje i odumire za dobrobit ostatka zajednice.

Voditeljica istraživanja dr. Debra Brock, biologinja s Rice Universityja u Houstonu u Teksasu, kaže da je ovakvo ponašanje ugrađeno u gene ameba. Kada im ponestane bakterija – vjerojatno jer i one same gladuju – amebe počnu 'komunicirati' i okupljati se u višestaničnu formaciju koja se sastoji od stotina tisuća jedinki, kaže Brock.

Nastala formacija na vjetru ispušta spore koje sadrže amebe, ali i sjeme bakterija. Umjesto da pojedu sve bakterije koje su im na raspolaganju, amebe prije napuštanja trenutnog staništa spakiraju njihovo sjeme u ljuske i nose ih sa sobom na nova odredišta.

'Iznenadilo nas je ponašanje jednostaničnih ameba koje podsjeća na stočarstvo. Ovakve su odluke obično (evolucijski) skupe pa od njih sigurno postoji velika korist kada su opstale u prirodi', objasnila je dr. Brock.

Naime, kada se odlučuju da neće pojesti svu hranu koja im je dostupna kako bi dio sačuvale za uzgoj, amebe dobrovoljno pristaju na gladovanje i ne razvijaju se u onoj mjeri koja bi im inače omogućila efikasnije širenje i duži opstanak. Na taj način postižu finu evolucijsku ravnotežu između dvije koristi.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još