Tim sa Sveučilišta u Tel Avivu pronašao je u jednoj špilji u središnjem dijelu Izraela zube stare oko 400.000 godina koji su vrlo slični zubima suvremenih ljudi tzv. Homo sapiensa. Najstariji dosad pronađeni fosili Homo sapiensa bili su upola mlađi.

'Ovi zaključci su vrlo uzbudljivi', rekao je arheolog Avi Gopher, čiji je tim istražio zube rendgenskim zrakama i CT skeniranjem te odredio starost na temelju sloja u kojem su pronađeni. Istraživanje je predstavljeno u časopisu American Journal of Physical Anthropology

'Ako buduća istraživanja potvrde rezultate, promijenit će se cijela slika evolucije', objasnio je Gopher.

Prema dosadašnjim teorijama Homo sapiens se razvio u Africi i potom se proširio svijetom. 'Ako su ostaci doista povezani s ljudskim precima, to bi moglo značiti da se suvremeni čovjek razvio na području sadašnjeg Izraela', rekao je Gopher.

No britanski stručnjak sa Sveučilišta u Cambridgeu sir Paul Mellars smatra da su ostaci vjerojatno povezani sa starijim ljudskim rođacima neandertalcima. Prema današnjim teorijama i neandertalci i suvremeni ljudi potekli su od zajedničkog pretka koji je u Africi živio prije nekih 700.000 godina. Jedna skupina je migrirala u Europu i razvila se u neandertalce, dok je druga ostala u Africi i evoluirala u Homo sapiense.

Mellars ističe da su zubi nepouzdani pokazatelji podrijetla te da bi za precizniju analizu trebalo pronaći dijelove lubanje.

Gopher i njegov tim planiraju nastaviti iskapanja u špilji Qesem koja je otkrivena 2000. godine.