Znanstvenici su dosad smatrali da djeca prije četvrte ili pete godine života uglavnom ne mogu otkriti kada ljudi djeluju na temelju svojih uvjerenja, a ne u skladu sa stvarnom situacijom u kojoj se nalaze.

Međutim, prema studiji objavljenoj u novom broju časopisa Science, bebe su već u dobi od sedam mjeseci osjetljive na zablude.

Stručnjaci već godinama vode rasprave o tome je li sposobnost razumijevanja namjera urođena ili se razvija prikupljanjem informacija i iskustava tijekom ranog djetinjstva. Prijašnja su istraživanja išla u prilog druge teorije.

Klasičan primjer takvih eksperimenata je onaj u kojem dijete gleda dječaka Maxija kako sprema čokoladu u kuhinjsku ladicu. Maxie potom odlazi, a neka druga osoba premješta čokoladu u ormarić. Maxie se konačno vraća po svoju čokoladu, a djeca trebaju odgovoriti gdje će je dječak tražiti – u ladici, gdje misli da se nalazi, ili u ormariću, gdje se stvarno skriva.

Psiholog Josef Perner, specijalist za kognitivni razvoj sa Sveučilišta u Salzburgu, koji je provodio pokuse s Maxijem 1980-ih, kaže da će trogodišnjaci odgovoriti da će dječak tražiti čokoladu u ladici. 'No tek s četiri ili pet godina djeca će shvatiti da Maxie ne djeluje u skladu sa stvarnošću, već prema svojim unutrašnjim uvjerenjima', ističe Perner.

U novom istraživanju stručnjaci su koristili sličnu metodu prepoznavanja zablude. Sedmomjesečnim bebama prikazan je video u kojem stvorenje nalik na Štrumfa ostavlja loptu na stol iza zaslona. Nakon što stvorenje ode, lopta se pomakne ili ostane stajati na istom mjestu, a zaslon se spušta da bi djeca vidjela gdje se nalazi. Dakle, kada se štrumfoliko biće vrati, lopta će se ponekad nalaziti ondje gdje je očekuje, a ponekad na nekom drugom mjestu. Rezultati su pokazali da djeca dulje gledaju u ekran kada se očekivanja stvorenja ne podudaraju sa stvarnošću. Voditeljica studije Agnes Kovacs s Mađarske akademije znanosti u Budimpešti ističe da to znači da djeca i prije prve godine života imaju sposobnost prepoznati zablude.

Autori ističu da društvene interakcije u velikoj mjeri ovise o sposobnosti da se razumiju tuđa uvjerenja čak i kada se protive našima. Naime, takve situacije uglavnom vode do složenog problema prihvaćanja oprečnih predstava u umu.

No stručnjaci ističu da je potrebno provesti dodatna istraživanja da bi se potvrdio zaključak te studije, jer je rezultate teško pravilno interpretirati kada u eksperimentima sudjeluju djeca koja još ne znaju govoriti.