Znanost LJUBAVNI TROKUT

Otkrivena treća vrsta ljudi - denisovanci

  • Autor: NJD
  • 23.12.2010 15:58:45
  • 23.12.2010 14:10:05

Istraživanja ostataka kostiju iz Rusije starih oko 40.000 godina pokazala su da su u to vrijeme na Zemlji živjele tri različite vrste ljudi – neandertalci, suvremeni ljudi i nedavno otkriveni misteriozni 'denisovanci'

Pronađeni sibirski fosili pripadaju dosad nepoznatoj ljudskoj vrsti koja se najvjerojatnije križala i s neandertalcima i sa suvremenim ljudima.

Ako se sjetimo da su nedavne genske analize utvrdile da su se neandertalci rado parili s nama, dobivamo sliku koja pokazuje da je Zemlja u to vrijeme bila znatno 'kozmopolitskije' mjesto nego što se ranije mislilo.

Znanstvenici su u iskapanjima u Denisovoj špilji u Altajskom gorju 2008. pronašli vrh prsta žene. On je anatomski podsjećao na prste neandertalaca i suvremenih ljudi. Međutim, već su početna istraživanja evolucijskog genetičara Svantea Pääboa i njegova tima u Institutu Max Planck u Njemačkoj pokazala da prst pripada nekoj trećoj vrsti, možda potomcima zajedničkog pretka neandertalaca i suvremenih ljudi.

Nakon podrobnijih analiza Pääbov je tim u časopisu Nature od 22. prosinca predstavio nove dokaze koji potvrđuju da se radi o pronalasku zasebne vrste. Gensko sekvencioniranje stanica otkrilo je također da su ljudi iz Denisove spilje bili najbliži srodnici neandertalaca, odnosno da su imali zajedničkog pretka koji je bio bliži njima nego nama.

Prema novim rezultatima, preci denisovanaca i neandertalaca napustili su Afriku prije 300 do 400 tisuća godina. Nedugo nakon toga došlo je do razdvajanja vrste u dvije skupine.

Nature
Zubi denisovanaca
Jesu li denisovanci zasebna vrsta?


Denisovanci su genetski različiti od drugih ljudi. Njihovi gornji kutnjaci, otkriveni na istom nalazištu, također pokazuju da su bili slični ranijim ljudima tzv. Homo erectusima.

No to ipak nije dovoljno da ih se proglasi potpuno novom vrstom, osobito nakon što je Pääbov tim nedavno utvrdio da su se neandertalci i suvremeni ljudi križali. Naime, između jedan i četiri posto gena stanovnika Europe i Azije potječe od neandertalaca.

Cijelu sliku dodatno komplicira činjenica da je između četiri i šest posto denisovanskih gena otkriveno kod nekih suvremenih ljudi iz Melanezije i Papue Nove Gvineje. To najvjerojatnije znači da su se i oni križali sa suvremenim ljudima.

Da bi izbjegao kontroverze i kritike, tim iz Max Plancka u časopisu Nature nije denisovance definirao kao potpuno novu vrstu.

Dr. Pääbo ipak smatra da su oni prije 30-ak tisuća godina bili dosta rašireni te da je moguće da su bili bliski rođaci nekih ljudi čiji su fosili otkriveni u Kini, a do sada se nisu mogli povezati ni s neandertalcima ni sa suvremenim ljudima, ali ni sa Homo erectusima koji su izumrli prije više od milijun godina.

Ruski paleontolozi planiraju provesti dodatna iskapanja kako bi pronašli još ostataka koji bi mogli bolje rasvijetliti podrijetlo ovih drevnih ljudi.

  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još