Tim s Poslovne škole Booth, sveučilišta Chicago, nedavno je proveo eksperiment uz sudjelovanje 205 ljudi iz Wuerzburga, u Njemačkoj, kako bi analizirao svojstvo izazivanja ovisnosti društvenih medija i drugih poroka.

Sudionici u jednotjednom istraživanju ispitivani su putem BlackBerry-a sedam puta dnevno, a od njih je traženo da izvijeste jesu li imali želju u posljednjih 30 minuta, te jesu li ili nisu podlegli toj želji. Također su upitani da ocijene svaku želju na ljestvici od blage do 'neodoljive'.

Ukupno je zabilježeno 10.558 odgovora a sudionici su izvijestili o 7.827 'epizoda želja'. Rezultati studije uskoro će biti objavljeni u časopisu Psychological Science, međutim, preliminarni podaci do kojih je došao britanski dnevnik The Guardian, pokazuje da je najveći postotak 'propusta u samokontroli' vezan za socijalne mreže.

'Moderni je život kaos miješanih želja, obilježen čestim sukobima i otporom, potonjim s neujednačenim uspjehom', rekao je Wilhelm Hofmann, voditelj tima koji je proveo istraživanje. Hofmann sugerira da se ljudi možda toliko ne uspijevaju oduprijeti socijalnim medijima, jer ne postoji jasno definirana loša strana toga da se provjeri usluga kao što je Twitter ili Facebook. Međutim, on upozorava da te usluge mogu u konačnici oduzeti puno vremena korisnicima.

'Želji za medijima možda se relativno teže oduprijeti zbog njihove visoke dostupnosti i osjećaja da 'ne košta puno' uključiti se u te aktivnosti, čak i kada se netko želi oduprijeti', rekao je Hofmann.

'S cigaretama i alkoholom ima više troškova - dugoročnih kao i onih novčanih - a i prilika ne mora uvijek biti prava. Dakle, iako predavanje želji za društvenim medijima zasigurno ima manje posljedice, česta upotreba još uvijek može ljudima 'ukrasti' puno vremena', zaključio je.