Podsjećamo, Vlada je prihvatila prijedlog zakona po kojem mobilni operateri moraju nastaviti plaćati naknadu od šest posto na usluge u mobilnoj telefoniji do 1. srpnja 2013. godine, kada bi Hrvatska trebala ući u EU.

Premijer Zoran Milanović rekao je da time želi potaći operatore, koji i u krizi ostvaruju ogromne profite, da više ulažu u infrastrukturu i smanje cijene mobilne telefonije koje su među najvišima u Europi.

Ministar gospodarstva Radimir Čačić napomenuo je da će naknadom država dobiti 300 milijuna kuna godišnje. Telekomima je zamjerio da - unatoč tomu što ostvaruju godišnje prihode između 13 i 15 milijardi kuna - nisu kod nas htjeli primijeniti odluku Europske komisije o ujednačavanju roaminga na razini tri do četiri puta nižoj od hrvatske.

Upozorio je i da u EU-u telekomi s bitno nižim profitom prosječno ulažu 100 eura po glavi stanovnika, a u Hrvatskoj, gdje je profit znatno viši, prosječno ulaganje iznosi 55 eura po stanovniku. Više pročitajte u članku Vlada vratila namet mobilnim operaterima.

Europska komisija je protiv

U prvim reakcijama telekomi su upozorili da će im zbog te odluke ostati manje novca za ulaganja, ali i da je ona protivna preporukama Europske unije.

Iako Hrvatski Telekom nastavlja s ulaganjima u hrvatsku telekomunikacijsku infrastrukturu, napredne tehnologije i usluge kao svoju najvažniju stratešku odrednicu, ponovno uvođenje poreza na mobilne usluge dodatno će smanjiti investicijski potencijal cijelog telekomunikacijskog sektora, priopćio je HT.

S obzirom na to da razvoj i ulaganja u telekomunikacijski sektor neposredno utječu na BDP te je telekomunikacijska infrastruktura preduvjet konkurentnog i razvijenog društva, smanjenje ulaganja u telekomunikacije, koje će se dogoditi uvođenjem poreza na mobilne usluge, imat će neposredan učinak i na razvoj gospodarstva u cjelini.

Upravo zbog ove povezanosti razvoja gospodarstva, društva i razvijenih telekomunikacija, Europska komisija se opredijelila protiv posebnog oporezivanja telekom sektora i dovela u pitanje slične posebne poreze u nekim od članica Unije te tražila njihovo ukidanje.

HT će, kao i ostali operatori, osjetiti negativni utjecaj ponovnog uvođenja poreza na mobilne usluge i morat će revidirati svoje planove, između ostalog i ulaganja, za naredno razdoblje.

Što ako država bude morala vratiti porez, s kamatama?

Šokirani smo time da se Vlada, koja je u predizbornim programima najavila orijentiranost europskim načelima i privlačenju stranih investicija, odlučila na oživljavanje u Europi žestoko kritiziranog antipoduzetničkog poteza prethodne vlade, kao jedne od svojih prvih mjera, kažu u Vipnetu.

Spominjanje investicija ili profitabilnosti kao kriterija za tu odluku krajnje je upitno jer se ne mogu iste ocjene, a time i kažnjavanje, primijeniti na sve kompanije u sektoru.

Druga promjena porezno-regulatornog okvira u samo nekoliko mjeseci šalje poruku krajnje regulatorne nestabilnosti ne samo za telekome, već i za druge investitore jer su principi za uvođenje ovakve mjere potpuno nejasni.

Usporit će razvoj telekomunikacija i ostvarivanje strategije broadbanda i tzv. Digitalne agende 2020. Ujedno podrazumijeva reviziju već donesenih razvojnih poslovnih planova, i po pitanju investicija i po pitanju radnih mjesta.

Kao što pokazuje studija Deloitta, napravljena za svjetsku udrugu GSMA, hrvatski mobilni operateri pod najvećim su poreznim opterećenjima u centralnoj i istočnoj Europi, a to je direktan uzrok većih cijena za korisnike no što bi one bile da ne postoji sva sila poreznih pritisaka.

Upitan je i sam učinak ove mjere za državni proračun jer niz pravnih stručnjaka koje smo konzultirali mjeru smatra neustavnom. To u konačnici može značiti i povrat prikupljenih novaca s kamatama, nakon što Ustavni sud da svoje mišljenje, zaključuju u Vipnetu.