Tehnologija TEHNOLOGIJE U 2011.

Godina Applea, društvenih mreža i online prosvjeda

Proteklu ćemo godinu vjerojatno ponajviše pamtiti kao godinu u kojoj je umro Steve Jobs, legendarni osnivač Applea i jedna od najzaslužnijih osoba zašto računala i mobiteli danas izgledaju onako kako izgledaju

Protekla godina je bila sve samo ne dosadna - odjeci svjetske recesije, prosvjedi, ratovi i prirodne katastrofe učinili su je izrazito dramatičnim periodom, a tehnologija - pogotovo društvene mreže - imale su u svemu tome nezapamćeno veliku ulogu.

Ipak, jedna kompanija bila je u središtu pozornosti gotovo bez prekida, pa je red da krenemo s njom. Riječ je, naravno, o Appleu i njegovom suosnivaču Steveu Jobsu koji je krajem godine preminuo.


Apple na krovu svijeta i odlazak Stevea Jobsa


Ako bismo trebali izdvojiti samo jednu tvrtku koja je obilježila godinu na izmaku, to bi nedvojbeno bio Apple.

Kao što je nedavno potvrdio i Google Zeitgeist, malo što je u tolikoj mjeri privlačilo pozornost javnosti kao što su to bile osobe, proizvodi i usluge vezane uz tvrtku iz kalifornijskog Cupertina.

Od početka godine, kada je počelo iščekivanje iPada 2 (pojavio se u ožujku) do smrti Stevea Jobsa i predstavljanja iPhonea 4S, nije se prestajalo govoriti o tome što jabučari rade i spremaju. Bez obzira radilo se o postojećim proizvodima i uslugama ili onima koji se tek (eventualno) trebaju pojaviti, poput iPhonea 5. Potvrdili su svoj status kraljeva hypea.

Tijekom 2011. su uspjeli po tržišnoj kapitalizaciji preteći ne samo Microsoft, već i (bar nakratko) naftne divove. Tvrtka nikad u svojoj povijesti nije raspolagala s toliko novca i imala tako razgranato poslovanje.

Sad se nalaze pred izazovom naslijeđa. Godinom u kojoj trebaju izaći iz sjene preminulog suosnivača, direktora i vizionara te pokazati mogu li nastaviti i bez njega.

Pogledajte kako su se korisnici YouTubea oprostili od Stevea Jobsa:




Godina prijenosnih uređaja

Apple.com


Tržište pametnih telefona je eksplodiralo. Tržište tableta je eksplodiralo. Traže se e-čitači, pojavljuju uređaji koji prate potrošnju kalorija, pretrčane kilometre i sate sna...

Prijenosni uređaji nikad nisu bili moćniji, raznovrsniji i cjenovno pristupačniji. Njihova je izvrsna godina potakla bum niza pratećih biznisa, od proizvodnje i prodaje aplikacija preko inovacija do sitnica koje ih štite ili pretvaraju u oku još ugodnije modne detalje.

Kako stvari stoje, to se u doglednoj budućnosti neće promijeniti. Na radost potrošačke elektronike uvijek gladnih kupaca.

Društvene mreže i prosvjedi


Od Londona do Kaira, od Alžira do Libije, ulicama i trgovima velikih gradova valjale su se mase nezadovoljnih prosvjednika, potaknute, organizirane i koordinirane uz pomoć Twittera, Facebooka...

Odjek, iako slabašan, došao je čak i do uspavane Hrvatske - podigavši, umjesto bure, tek nekoliko valova jedva vrijednih spomena. Iako je uglavnom ostao na razini neiskorištenog potencijala, pomogao je (samo)promociji dotad malo poznatih pojedinaca poput Ivana Pernara.

Društvene su mreže, tako, u vrlo kratko vrijeme dobile namjenu i dimenziju koje, vjerujemo, njihovi pokretači nisu mogli zamisliti ni u najluđim snovima. Nije pomogla ni blokada usluga na pojedinim uređajima (BlackBerry), ni blokada stranica, pa čak ni iskapčanje interneta za cijelu zemlju (Egipat).

Vjerujemo da smo svjedočili početku nadolazeće revolucije u aktivističkom djelovanju i političkom komuniciranju, čiji ćemo puni opseg i doseg moći sagledati tijekom idućih nekoliko godina.

Haktivizam u punoj snazi

Anonymous


Ako haktivisti ranije i nisu bili shvaćani ozbiljno, to se promijenilo nakon rušenja Sonyjevih mreža za PlayStation i Qriocity. Dva mjeseca problema s pružanjem usluga, kompromitirani osobni podaci 70 milijuna korisnika i 170 milijuna dolara (oko 935 milijuna kuna) štete dovoljno je da se čak i najveći zamisle.

Kao predvodnici i neformalni glasnogovornici nametnuli su se haktivisti iz skupina Anonymous i LulzSec, a politički motivirani hakerski napadi postali su tema o kojoj se debatira. Bilo je prijetnji i na domaćem terenu (upućenih HDZ-u, recimo), ali bez ozbiljnijeg učinka.

U svijetu su padala uhićenja, no zasad se ne čini da je to haktiviste obeshrabrilo. Dapače, čini se da ćemo se još dugo družiti s njima. A kako politiku i kriminal u ovakvim slučajevima često dijeli tek tanka linija namjere, ljudi zaduženi za računalnu sigurnost imaju itekako razloga za zabrinutost.

Godina patentnih ratova


Ljubav dva diva je pukla i dobar dio IT svijeta odjednom se našao u rovovima, boreći će na strani Applea ili Googlea u sudskim bitkama oko toga tko je kome maznuo koji patent vezan uz pametne telefone, tablete i slične uređaje.

Tko tu koga tuži i zašto točno? Čak je i dobro upućenima postalo teško pratiti tu zavrzlamu. Izvjesno je jedino kako ne pokazuje znakove posustajanja. Ostane li Apple pri Jobsovom stavu (htio je, naime, pokopati Android), sapunica će biti nastavljena i tijekom iduće godine, bez kraja i konca na vidiku.

Pad divova

Nokia

Kad ste posljednji put čuli nekoga da se hvali novim Nokijinim telefonom? A kad vas je posljednji put bilo briga za novi model BlackBerrya? Upravo tako - divovi kao što su finska Nokia, kanadski RIM, pa čak u nekoj mjeri i ogromni Hewlett-Packard, značajno su posrnuli u 2011. jer se nisu uspjeli nositi s rapidno brzim promjenama u svijetu IT-a. Jasno, uzroke je sad moguće tražiti i u postupcima uprave, tržišnoj situaciji, tečaju dolara i tko zna čemu sve još, no činjenica je da Nokia i RIM nisu uspjeli napraviti pravi pandan iPhoneu i modernim Androidima, a HP nije napravio tablet koji bi mogao konkurirati iPadu.

Protekla je godina, možda više no ikad, pokazala da čak i ogromne IT tvrtke moraju biti agilne poput malenih start-upa ako žele preživjeti. Nema više vremena za pokušaje i pogreške, držanje za staru strategiju kao pijan plota i kopiranje drugih u nadi da će se stvari same posložiti na svoje mjesto. Svaki direktor IT kompanije, bila ona malena firma sa 10 zaposlenika ili div s ogromnim pogonima i tisućama radnika, ujutro kad se probudi mora točno znati kamo njegova firma ide, zašto i kako to radi te mora biti spreman sve okrenuti naglavačke ukoliko to tržišna utakmica zatraži.

Mobilno plaćanje u usponu


OK, možda je malo preuranjeno za takvu ocjenu. No, kad u igru uđe netko tako velik i značajan poput Googlea, a drugi teškaši (Apple, Microsoft) najave korake u istom smjeru, znate da su velike promjene ako ne već tu, onda bar iza ugla.

Godina pred nama dat će prve odgovore na pitanje može li koncept na kojem počiva Google Wallet biti uspješan ili će morati biti iskušan drugi poslovni model. Kako god bilo, čini se izvjesnim da će mobilno plaćanje postati s vremenom sasvim uobičajeno.

Mi ćemo, naravno, pričekati da to netko drugi obavi umjesto nas i preuzeti nečije gotovo rješenje, ni ne razmišljajući zašto srodni domaći projekti nisu urodili plodom. I bi li, možda, mogli sad bolje proći.

Godina uspona (i početka pada?) Androida

Google

Googleov operativni sustav uspio je nešto što gotovo nikome u važnijim kategorijama kad su mobilni uređaji u pitanju nije pošlo za rukom - suparnik iz Applea mu gleda u leđa. Prema podacima analitičke kuće Gartner, trenutno drži više od pola globalnog tržišta pametnih telefona, što je kruna gotovo cjelogodišnjeg uspona.

Preko Androida, Google zapravo drži u šaci veći dio svijeta pametnih telefona. Ta se kompanija ne bavi hardverom, ali putem Androida kontrolira softver, što se nikako ne sviđa proizvođačima hardvera, no više ih nitko ne pita za mišljenje. Android je tu, i još će barem neko vrijeme ostati na vrhu.

Ipak, nije sve ružičasto za tvrtku iz Mountain Viewa. Android Market muku muči sa sve većim brojem zloćudnih aplikacija, što je problem kojim će se tijekom iduće godine morati pozabaviti i naći rješenje. Čim prije, tim bolje.

Prirodne katastrofe i društvene mreže

U svijetu gusto isprepletenom lancima nabave više nije nevažno što se događa na drugoj strani planeta.

Posljedice velikih poplava u Tajlandu te armagedonske kombinacije potresa i tsunamija u Japanu osjetit ćemo, prije ili kasnije, svi mi koji volimo, želimo i moramo koristiti računala i potrošačku elektroniku, bilo u poslovne bilo u privatne svrhe.

O ovim smo događajima, zanimljivo, ponajprije čuli novim, ultrabrzim sredstvima komunikacije kao što je Twitter. Velike su medijske kuće počele pozorno pratiti tu društvenu mrežu, koja se definitivno etablirala kao važan i brz izvor informacija, pogotovo kad je u pitanju neki događaj poput prirodne katastrofe.

Odlazak velikana

Steve Jobs nije jedini velikan IT svijeta koji nas je protekle godine napustio. U listopadu je umro Dennis Ritchie, otac UNIX-a i programskog jezika C, koji je zadužio IT svijet barem jednako, ako ne i više nego Jobs. Ritchiejev doprinos modernom računalstvu je gotovo nemjerljiv, spomenimo samo to da je Mac OS X, operativni sustav koji Apple koristi na svojim računalima, zasnovan na UNIX-u.

U istom je mjesecu umro i John Mccarthy, pionir umjetne inteligencije i programskog jezika LISP. Prvi je upotrijebio pojam 'artificial intelligence' (umjetna inteligencija) i jedna je od ključnih osoba za razvoj te znanosti, osobito u njenoj ranoj fazi.

Svi ovi silni događaji gotovo su uvjetovali 2012. kao godinu promjene. Kakve, pitate se? Pa, to ćemo saznati već početkom godine: na sajmu CES u siječnju sprema se mnoštvo zanimljivih noviteta, a i živo se očekuje sljedeći potez Applea koji, kako god okrenete, bez Stevea Jobsa više nije ista kompanija. Bit će zanimljivo!
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još