Tehnologija ŠTO HOĆE DOMAĆA ICT INDUSTRIJA?

Hrvatski informatičari: Dajte broadband svima!

  • Autor: M. W.
  • 4.5.2011 16:54:55
  • 4.5.2011 15:26:45

Recesiji usprkos, broj domaćih ICT tvrtki i dalje je u porastu. No, pad je zabilježen u ključnim parametrima poput prihoda, dobiti i novostvorene vrijednosti. Veliki potencijal je izvoz

Da bi se domaća informatička industrija brže razvijala, Vlada treba osigurati smanjenje poreznog opterećenja na plaće, poticanje visokog obrazovanja u ICT sektoru, dostupnost širokopojasnog interneta za sve građane, sistematizaciju i organiziranje strateških IT projekata uz odabir dobavljača isključivo prema transparentnim i tržišnim načelima te poticane za izvoz informatičkih proizvoda i usluga

Te su preporuke nastale kao rezultat opsežnog istraživanja kojim je tvrtka IDC Adriatics obuhvatila ključne performanse domaće ICT industrije tijekom zadnjih pet godina.

Istraživanje je nastavak sličnog projekta, kojim je pokriveno razdoblje od 1999. do 2004. godine, a naručili su ga Središnji državni ured za eHrvatsku, Udruga za informatičke i komunikacijske djelatnosti Hrvatske udruge poslodavaca i Udruga za informacijske tehnologije Hrvatske gospodarske komore.

Studija je pokazala kako je u 2009. godini hrvatska ICT industrija je unutar nefinancijskog sektora gospodarstva činila 2,3 posto ukupnog broja poduzeća i 3,1 posto radnih mjesta. Ostvarila je 5,3 posto ukupnog prihoda, 7,8 posto dodane vrijednosti te 3,6 posto vrijednosti izvoza usluga.

Prihod po radniku bio je za osam posto viši, dodana vrijednost po radniku 28 posto, a neto plaća za 31 posto veća od prosjeka.

Sastojala se od 1853 IT i 285 telekom tvrtki, koje su zapošljavale gotovo 28 tisuća radnika i ostvarivale više od 32 milijarde kuna prihoda.

Broj tvrtki je rastao, usprkos recesiji. No, pad je zabilježen u ključnim parametrima poput prihoda, dobiti i novostvorene vrijednosti.

U studiju su uključena domaća informatička poduzeća s ukupnim godišnjim prihodom većim od 100 tisuća kuna. Nisu obuhvaćeni informatički odjeli tvrtki kojima ICT nije temeljna djelatnost.

Izuzme li se zahtjev za smanjenjem poreznog opterećenja na plaće za 10 posto do 2015. i još dodatnih 10 posto do 2020. godine, spomenute preporuke nemaju konkretne i mjerljive ciljeve. Oni bi trebali biti razrađeni u suradnji s ministarstvima te drugim institucijama vlasti.

Zanimljivo, ali u službenom dijelu predstavljanja studije nitko nije ni naznačio hoće li ove preporuke biti upućene i oporbenim strankama. Čudno, s obzirom da su izbori pred vratima.

Sasvim je moguće da će garniture na vlasti kojima se sada predstavnici domaće ICT industrije obraćaju promijeniti sastav. A to što se traži i te kako spada u domenu politike. Ili bi trebalo postati njenim sastavnim dijelom, ima li se u vidu potencijal za rast.

U raspravi tijekom predstavljanja studije više puta su naglašavani već dobro poznati problemi koji muče domaće ICT tvrtke, poput prevelike ovisnosti tog sektora o poslovima koje osigurava država (naveden je primjer Njemačke, gdje 45 posto ICT potražnje čine male i srednje tvrtke), smanjene konkurentnosti zbog previsokih troškova rada, proboja tvrtki na inozemna tržišta ili obrazovanja stručnjaka.

Državnog tajnika za e-Hrvatsku Igora Lučića iznenadila je niska razina izvoza domaćih IT tvrtki, ocijenivši da u tom segmentu ima velikih potencijala za rast. Smatra da su tijela državne uprave visoko informatizirana, a idući korak bit će njihovo povezivanje i umrežavanje. Najavio je da će nova državna broadband strategija jamčiti širokopojasni priključak svima.

Direktor tvrtke Citus Tomislav Bronzin najavio je da će uskoro javnosti biti predstavljen projekt kreiranja tehnopolisa, svojevrsnih nadogradnji sadašnjih tehnoloških parkova i inovativnih centara, u kojima bi tvrtke mogle nastaviti sinergijski djelovati i nakon izlaska iz start-up faze.

Studiju Analiza hrvatske ICT industrije 1999. - 2009. možete skinuti ovdje.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još