Tehnologija U ŠTO ĆEMO GLEDATI

Kako će izgledati monitori budućnosti

  • Autor: G. M.
  • 5.3.2009 7:40:50
  • 5.3.2009 7:00:00

Zadnja velika promjena u računalnim monitorima bio je prelazak s CRT tehnologije na LCD tehnologiju i oslobađanje mjesta na stolu uz povećanje dijagonale monitora. Što nas čeka u budućnosti?

U samo nekoliko godina napravljen je transfer s CRT na LCD tehnologiju. Nova tehnologija donijela je daleko više razlučivosti i veće dijagonale uz veliku uštedu prostora. Po pitanju veličine i razlučivosti monitora, ne vjerujemo da postoji još mnogo mjesta za napredovanje čisto iz praktičnih razloga. Naime, monitore veće od 24 ili 26 inča bi bilo teško koristiti na udaljenostima manjim od jednog metra. Micanje glave po tako velikoj plohi bi bilo previše zamarajuće, stoga proizvođači planiraju poboljšati kvalitetu prikaza nekim drugim tehnologijama.

Tehnologija prikaza OLED

OLED je vjerojatno prvi stupanj napretka koji ćemo vidjeti u računalnim monitorima. Radi se o tehnologiji koja ne zahtijeva pozadinsku rasvjetu kao što to traži LCD. Kratica OLED označava organic light emitting diode što znači da matrica piksela sama emitira svjetlo. Time se štedi na energiji, što je vrlo bitno za prijenosna računala, a i sami ekrani mogu biti tanji jer nema potrebe za jednim cijelim slojem rasvjete.

Samsung

Druge prednosti tehnologije OLED su vrlo velik kut gledanja, bolji kontrast i točniji prikaz boja. U konačnici, omasovljenjem te tehnologije proizvodnja ekrana OLED trebala bi biti jeftinija od onih LCD ili plazma tehnologije.

Mana ekrana OLED na trenutačnom stupnju razvoja jest njihov kratak životni vijek. Za sada je postignut vijek od 14 tisuća radnih sati, ali sjetimo se LCD i plazma tehnologije koje su prije nekoliko godina imale isti taj problem. Danas je on u potpunosti riješen pa vjerujemo da će se isto dogoditi s ekranima OLED.

Monitori s trećom dimenzijom

Trodimenzionalni monitori još su uvijek uglavnom u fazi prototipa. Privid trodimenzionalnosti danas se uspijeva sasvim dobro postići posebnim naočalama koje se koriste zajedno s monitorima. Takav sustav nedavno je počela prodavati Nvida i sliči već poznatim sustavima kakve možemo vidjeti u kinodvoranama. Potreban je kompatibilan monitor, grafička kartica i sustav naočala da bi se dobio prikaz treće dimenzije tj. dubine slike.

Philips

Ono čemu proizvođači teže jest autostereoskopski sustav koji se za prikaz treće dimenzije ne oslanja na dodatke na očima promatrača, već je cijeli sustav sadržan u monitoru. Takvi monitori mogu usmjeravati pojedine piksele da pokažu zasebnu sliku za svako oko promatrača, čime se dobiva privid trodimenzionalnosti. Velika mana ove tehnologije vrlo je uzak kut gledanja.

Trodimenzionalni prikazi poput holograma iz znanstveno-fantastičnih serija danas su mogući, ali su vrlo skupi i koriste ih tek neke znanstvene i državne ustanove bogatih zemalja u svrhu testiranja i razvoja.

Monitori osjetljivi na dodir

Tehnologija monitora osjetljivih na dodir nipošto nije nova, štoviše, vjerojatno je najstarija od svih ovdje navedenih. Međutim, tek odnedavno ta tehnologija ide u širu primjenu te u potpunosti mijenja koncept elektroničkih uređaja na kojima se koristi. Dobar primjer za to je iPhone, mobilni telefon koji je svojim vrhunski funkcionalnim ekranom osjetljivim na dodir potpuno promijenio koncept mobilnih telefona.

Motion

Vjerojatno je da će se slična stvar prvo dogoditi s prijenosnicima koji će dobiti ekrane osjetljive na dodir koji k tome i prepoznaju rukopis, čime će tipkovnica postati samo dodatak u krajnjoj nuždi. Radi se zapravo o konceptu Tablet PC-a, ali on u trenutku komercijalnog predstavljanja te tehnologije nije bio dovoljno razrađen da bi preuzeo veći dio tržišta. Slično kao i s telefonima osjetljivima na dodir, tehnologija je postojala puno prije iPhonea, ali je bio potreban jedan zreo proizvod da je popularizira. Očekujemo da će se slična stvar dogoditi s prijenosnima računalima koja će tako postati ugrađena u monitore.

U kojem smjeru bi stvari mogle krenuti, zorno prikazuje Microsoftov prototip računala nazvan Surface. Radi se o plohi koja je cijela zapravo monitor osjetljiv na dodir, ali ne samo na dodir ljudskog prsta - on 'osjeća' kada se na njega postavljaju stvari poput digitalnog fotoaparata ili mobilnog telefona i odmah pokreće funkcije poput preuzimanja fotografija s fotoaparata ili sinkroniziranja podataka na telefonu s onima u računalu. Baterije obaju uređaja u teoriji se mogu odmah početi puniti bežično.

Microsoft

Surface prima zapovijedi od više dodira u isto vrijeme koje može napraviti i više osoba ili predmeta. Računalo se u svom radu najviše oslanja na dobro programirani softver koji bi se trebao brinuti o dobrom tumačenju dodira, ali kompletna interakcija okoline s računalom odvija se putem monitora koji zapravo na taj način i predstavlja samo računalo.

www.microsoft.com/SURFACE/index.html
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još