Teen NEOBIČNA STVORENJA

Šišmiši - slatke i korisne životinjice

  • Autor: N.LJ.J.
  • 10.9.2010 11:01:48
  • 10.9.2010 10:30:48

Nedavno smo mogli pročitati kako se mali šišmiš zavukao na terasu zgrade Hrvatskog Telekoma u Savskoj ulici gdje su ga otkrili novinari tportala. Ništa neubičajeno budući da su šišmiši u ovom razdoblju u potrazi za skrovištem za zimski san. Ove krilate životinje su oduvijek bile zanimljive ljudima, raspredale su se mitske priče o njima, nekima su šišmiši simpatični, a nekima su zastrašujući. Saznajte ponešto novo o tim letećim životinjicama

Tradicionalno se krajem kolovoza i/ili početkom rujna diljem Europe organizira Europska noć šišmiša. U ovom obilježavanju već niz godina sudjeluju i hrvatski parkovi prirode te zoološki vrtovi.

Ove godine obilježila se 14. po redu Europska noć šišmiša
. Kod nas je obilježena u Parku prirode Kopački rit, Parku prirode Medvednica, Nacionalnom parku Brijuni, Zoo vrtu Zagreb te u Rijeci. Stoga je upravo sada pravo vrijeme da se prisjetimo zanimljivih stvari o ovim korisnim životinjicama i budemo ponosni što ih u nas ima tako mnogo. Naime, u Hrvatskoj su zabilježene gotovo sve vrste šišmiša rasprostranjene u Europi, njih nešto više od tridesetak, a pripadaju skupini Microchiroptera. Svi su šišmiši u Hrvatskoj zaštićeni zakonom.

Hrvatska je jedna od 30-ak zemalja Europe koje su potpisale Sporazum o zaštiti europskih populacija šišmiša (UNEP/EUROBATS), kojim se podiže svijest javnosti o potrebi zaštite šišmiša.

Šišmiši mogu živjeti u spiljama (samo u spilji Veternici nađeno je 14 vrsta!), kamenolomima, napuštenim rudnicima, dupljama drveća te u potkrovljima kuća. Spomenut ćemo samo neke vrste, npr. veliki potkovnjak, južni potkovnjak, patuljasti šišmiš, šumski šišmiš, dugouhi šišmiš, dugokrili pršnjak, veliki šišmiš te širokouhi mračnjak koji je u Hrvatskoj, osim na Medvednici, nađen još samo u Gorskom kotaru.

Šišmiši, a posebno oni koji žive kod nas, hrane su kukcima, i to onim letećim. Vjerojatno će vas iznenaditi podatak da jedan šišmiš tijekom noći može pojesti čak 600 do tisuću komaraca! Vjerujemo da će Vukovarci i Osječani te ljudi iz mnogih drugih krajeva Hrvatske koji su ovo ljeto muku mučili s dosadnim krvopijama, komarcima, sada promijeniti mišljenje o ovim životinjicama!

Šišmiši kroz godišnja doba

Proljeće – u proljeće se bude iz zimskog sna. Tada se pojačano hrane. Ženkama se u trbuhu počinje razvijati plod iako su se parile još u jesen. Često se okupljaju u velike porodiljske kolonije. U kasno proljeće kote najčešće samo jedno mlado, koje se odmah po okotu uhvati za majku i siše mlijeko. Za vrijeme odlaska u noćni lov majke ostavljaju mlade u tzv. dječjim vrtićima, a svaka majka prilikom povratka prepozna svoje mlado.

Ljeto – mladi počinju letjeti već nakon dva mjeseca. U ljeto su šišmiši zaista jako aktivni, a najviše ih ima u sumrak i zoru, kada love.

Jesen – tada treba puno jesti kako bi se stvorile rezerve masti za zimsko mirovanje. Također, šišmiši traže pogodno mjesto za hibernaciju te se pare, ali, kako smo već naveli, plod se razvija tek u proljeće.

Zima – spilje su omiljen tip smještaja šišmišima za zimski san jer imaju stabilnu temperaturu, vlagu i strujanje zraka. Temperatura šišmiševog tijela je približno ista kao i vanjska temperatura, usporava se rad srca i sve ostale funkcije. Ako se šišmiša probudi iz zimskog sna, temperatura mu se diže na 40 Celzijevih stupnjeva i ubrzano troši energiju koja bi mu inače bila dovoljna za čak tri tjedna mirnog zimskog sna!

Šišmiši su krvopije?

Samo tri vrste šišmiša hrane se isključivo krvlju, i to većinom stoke. Žive na području Srednje i Južne Amerike. Ostali šišmiši hrane se kukcima i pojedu ih na stotine, pa ih se naziva i biološkim pesticidom.

Što ako vam šišmiš uleti u sobu?


U ljeto mladi šišmiši počinju letjeti, a neki od njih mogu se zaletjeti i u vašu sobu ako imate otvoren prozor. Nemojte paničariti! Jednostavno ugasite svjetlo i šišmiš će se sam vratiti odakle je i došao.

Šišmiši ne vide?

Svi šišmiši imaju oči i njima vide. Stoga je priča da su slijepi zapravo – laž. Itekako im smeta bljeskalica fotoaparata ili svjetiljka. Ipak, bolje se orijentiraju tzv. eholokacijom. Eholokacija je sposobnost da se šišmiš orijentira na način da ispušta zvukove visoke frekvencije kroz usta i nos, a zvuk se odbija od predmeta oko njega. Eholokacijom se, osim šišmiša, orijentiraju i kitovi i dupini.

Može li se šišmiš zaplesti u vašu kosu?

Šišmiš eholokacijom raspoznaje sitne kukce poput komarca, pa kako onda ne bi osjetio vas? Stoga nema bojazni da će vam se uplesti u kosu!
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još
Horoskop
Horoskop Pročitaj više