Teen SLAVIMO DAN ZEMLJE

Čuvajmo naš planet!

  • Autor: N.LJ.J.
  • 4.6.2010 10:45:19
  • 22.4.2010 10:00:00

Na današnji dan slavimo Dan planeta Zemlje koji se u svijetu obilježava još od 1970. godine, a u Hrvatskoj od 1990. Danas je Zemlja toliko ugrožena da bismo njezin dan zapravo trebali slaviti svakog dana

Iako se čini da jedan čovjek ne može napraviti mnogo, to je daleko od istine. Svi možemo odgovornijim ponašanjem napraviti veliku promjenu. Jer sve, baš sve što činimo ima velik utjecaj na Zemlju. Dakle, nije isto ako uvijek koristimo vlastiti automobil (ili u tvom slučaju ako roditelji svakog dana pale automobil samo da bi tebe odvezli u školu i vratili kući) ili koristimo javni prijevoz ili, pak, što je najbolja solucija, koristimo bicikl i vlastite noge! Također, nije isto ako odlučiš ponijeti svoju vrećicu kada ideš u kupovinu umjesto da ondje kupiš ili uzmeš onu koja ti je na raspolaganju. Da ne duljimo, evo kratkih natuknica kako možeš u svakodnevnom životu smanjiti zagađenje jedine nam Zemlje i uz to se osjećati bolje jer činiš dobru i moralnu stvar:

1. Koristi javni prijevoz ili, što je još bolje, bicikl te pješači do škole. I role su odlična solucija za odlazak u grad.
2. Izbjegavaj proizvode koji nisu zamotani u nekoliko slojeva ambalaže.
3. Ponesi svoju vrećicu kada ideš u trgovinu.
4. Gasi svjetlo! Nemoj ostavljati svjetla da gore bez potrebe u prostorijama u kojima ne boraviš.
5. Smanji vodu! Kada pereš zube, zatvori slavinu. Smanji pritisak kada se umivaš, tuširaš, pereš posuđe ili automobil.
6. Razgovaraj s roditeljima i nagovori ih da uključe perilice i slične uređaje kada je jeftinija električna energija, a to je od 22 do sedam sati (tijekom noći).
7. Jedi manje mesa i ribe. Dokazano je da je stočarska i riblja industrija jedan od glavnih zagađivača, a za uzgoj mesa i ribe potrebno je mnogo više resursa nego za uzgoj biljne hrane.
8. Kupuj lokalno. Za robu koja je proizvedena lokalno potrebno je mnogo manje goriva da bi se transportirala do trgovine, a time se i Zemlja manje zagađuje.
9. Recikliraj. Postani glavna osoba za recikliranje u svom kućanstvu! Razdijeli papir, plastiku i staklo te, ukoliko živite u kući, probaj s roditeljima razgovarati o kompostištu – iznenadit ćete se koliko se manje otpada stvara kada se shvati da sav otpad nije smeće!
10. Kada kupuješ sokove, grickalice i slično, odluči se za one u ambalaži koja se može reciklirati. Također, imaj na umu da je uvijek bolje uzeti veću nego manju ambalažu jer je, primjerice, za manje boce s vodom potrebno koristiti mnogo više energije za njihovu proizvodnju nego za velike boce.
11. Budi kreativan! Kao što smo već rekli – sve smeće nije otpad. Uključi maštu i od predmeta koji bi inače završili u smeću te se na smetlištu neuspješno ragrađivali stotinama godina, probaj izraditi nove predmete koje možeš prijateljima i rodbini dijeliti za rođendane i slične prigode.
12. Ako razmišljate o kućnom ljubimcu, zašto ne probati s udomljavanjem iz skloništa za napuštene životinje umjesto kupnje?
13. Kad kupuješ cipele, kapute i slično odaberi one od umjetnih materijala jer kožna i industrija krzna su veliki zagađivači te troše prevelike količine vode. Osim toga, izvor su strašne patnje i okrutnosti prema životinjama.

Još nekoliko činjenica za razmišljanje:

Amazonska prašuma se prostire kroz devet zemalja Latinske Amerike te igra ključnu ulogu u apsorpciji svjetskog CO2, proizvodi jednu petinu kisika i stanište je jedne trećine svjetskih životinjskih vrsta.

U proteklih 40 godina uništeno je oko 20 posto amazonske prašume.

Do 2030. godine na svijetu će ostati samo 10 posto tropskih šuma, uz još 10 posto u stanju propadanja, dok će ih 80 posto biti nepovratno izgubljeno, zajedno sa stotinama tisuća biljnih i životinjskih vrsta.

Za stočarstvo se prisvaja 30 posto ukupne kopnene površine na Zemlji, za uzgoj i ishranu životinja iz farmskog uzgoja koristi se 78 posto ukupnog plodnog zemljišta, a stočarstvo proizvodi oko 13 milijardi tona otpada godišnje.

Trenutno je oko 80 posto ribljih vrsta izlovljeno do ili preko održive granice.

Usporedite ovo:


Proizvodnja 1 kg goveđeg mesa zahtijeva oko 15.000 litara vode.
Proizvodnja 1 kg pilećeg mesa zahtijeva od 3.500 do 6.000 litara vode.
Proizvodnja 1 litre životinjskog mlijeka zahtijeva 2.000 do 4.000 litara vode.
Proizvodnja 1 kg pšenice zahtijeva 1.000 litara vode.
Proizvodnja 1 kg krumpira zahtijeva 500 litara vode
Proizvodnja 1 kg kukuruza zahtijeva 450 litara vode.

I dok glad prijeti svijetu uz način života koji vodi moderan čovjek, podaci govore i ovo:

Na površini od 10 hektara (devet nogometnih igrališta) može se uzgojiti:

dovoljno hrane za životinje koje mogu prehraniti (tj. čije meso može prehraniti) dvoje ljudi
dovoljno kukuruza za prehranu desetoro ljudi
dovoljno žita za prehranu dvadeset i četvero ljudi
dovoljno soje za prehranu šezdesetoro ljudi.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još
Horoskop
Horoskop Pročitaj više