Teen ZNALI SU I NAŠI STARI

Sapuni su opet u modi

  • Autor: N. LJ. J
  • 12.12.2009 8:59:08
  • 12.12.2009 9:00:00

Sapune su koristili još u starim vremenima. Primjerice, stari su Babilonci miješali mast i pepeo i tako prali vunu i pamuk, što se smatra začetkom sapunarstva. Iako se čini da danas više volimo pjenušave kupke i bočice s gelovima koji prave mnogo pjene, istina je da je sapun najmanje štetan od svih sredstava za higijenu

Budući da dolazi vrijeme blagdana, lijepi i mirisni sapuni koji izgledaju poput komada slasne čokolade ili kakve druge poslastice mogu postati lijep dar. Ni cijena im nije sitnica. Dok obične sapune možete kupiti već za dvije-tri kune, oni pravi, prirodni, koji sadrže velike količine prirodnih ulja kao što je maslinovo, mogu koštati tridesetak, pa čak i do šezdesetak kuna! No, ovi se prirodni obično puno sporije troše jer se manje pjene te je kupnja takvih i više nego isplativa.

MALA POVIJEST

Već smo spomenuli Babilonce, a to je bilo oko 2800 godina prije Krista. 1500. godine prije Krista stari su Egipćani liječili određene kožne bolesti supstancom nalik na sapun. Tisuću godina prije Krista u Rimu se zamjećuje se da je roba čišća kada se u vodi nađu životinjska mast i pepeo (a ovo su u početku glavni sastojci sapuna).

Najprljavije razdoblje u europskoj povijesti je kraj srednjeg vijeka, kada izbija epidemija kuge. Nesposobni objasniti što se događa, znanstvenici pariškog sveučilišta napisali su kralju Filipu VI sredinom 14. stoljeća da je nesretno poklapanje Saturna, Jupitera i Marsa stvorilo uvjete da se zrakom s tla i vode proširi strašna zaraza.

Louis Pasteur je u 17. stoljeću otkrio da osobna higijena smanjuje broj bolesti koje napadaju organizam. Ovo je otvorilo put razvoju sapuna. No, primjerice, engleski kralj James I daje koncesiju samo jednom proizvođaču, pa sapun postaje luksuz dostupan samo bogatima. Zamahom industrijske revolucije sapuni postaju jeftiniji i dostupniji širim masama jer je razvijen parni stroj i još nekoliko kemijskih dostignuća, čime su smanjeni troškovi proizvodnje. U SAD-u se sredinom 19. stoljeća sapun u trgovine dopremao u velikim komadima, a zatim se prodavao na kile. Na samom kraju 19. stoljeća pojavljuje se mirisni sapun.

1970. počeo se proizvoditi tekući sapun.

ZAŠTO SAPUN?

Sredstva za kupanje i tuširanje, deterdženti za pranje rublja, omekšivači i slično mogu sadržavati i do 15 različitih kemikalija. Sve te kemikalije otpadnom vodom dospijevaju u rijeke i mora. Osim toga, mnoge od tih kemikalija su i kancerogene te mogu stvoriti druge, ozbiljne zdravstvene probleme. Nažalost, većina proizvođača na svojim proizvodima najčešće ne navodi o kojim je kemikalijama riječ ili ih pak navode na engleskom jeziku ili u kraticama. Strani proizvođači prodaju u Lijepoj Našoj proizvode koje u svojim zemljama ne smiju prodavati. Mnogi od njih sadrže fosfate. Zbog njihovih štetnih učinaka na živi svijet u vodi, u SAD-u je zabranjeno njihovo korištenje, a u zapadnoeuropskim je zemljama zakonom ograničeno. Kada dospiju u rijeke i mora, fosfati pospješuju razmnožavanje i rast algi, što zahtijeva velike količine kisika, pa ostala živa bića u vodi ostaju bez njega i doslovce se guše. Istodobno se razmnožavaju organizmi kojima za rast nije potreban kisik. Posljedice tako poremećene ravnoteže možemo vidjeti i namirisati: bistra voda postala je mutna i neugodnog mirisa.

Pravi sapun se sastoji od jednostavne tvari dobivene postupkom koji uključuje samo jednu fazu. Prilikom njegove izrade nastaje vrlo mala količina otpadnih tvari. Sve što je potrebno za izradu sapuna su mast ili ulje i lužnata otopina. Kvalitetan sapun sadrži oko 70 posto ulja.

Danas mnogi proizvodi nose naziv sapun iako ne sadrže čestice sapuna. Stoga sljedeći put pogledajte sastojke preparata koji kupujete. Natrijev talovat, natrijev palm karnelate ili natrijev palmat najčešći su sastojci ovakvih proizvoda i zapravo se radi o deterdžentima. Tekući sapuni najčešće sadrže natrijev lauril sulfat, kokamid betain i polisorbat 20, a ovakva smjesa sastojaka često se upotrebljava u teškoj industriji.

Razlika između sapuna i deterdženta je kao razlika između pamuka i najlona. Sapun i pamuk se dobivaju malom preinakom prirodnih proizvoda, dok se deterdženti i najlon proizvode u kemijskim tvornicama. Deterdženti imaju veći utjecaj na okoliš nego sapuni, zbog otpadnih voda tijekom proizvodnje i zbog slabije biološke razgradivosti. A na kraju imaju itekako velik utjecaj i na nas, budući da ih često koristimo.



  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još
Horoskop
Horoskop Pročitaj više