Dok nas jedni, oni iz filmova i knjiga zabavljaju, drugi, oni pravi kao što su u oni uz obale Somalije, ulijevaju nam strah u kosti. Naime, svjedoci smo sve češćih napada modernih pirata i njihovog traženja basnoslovnih otkupnina. I hrvatski pomorci nerijetko su njihovi uznici.

Zanimljivo je da je piratsvo poznato još iz vremena prije Krista. Evo još nekoliko kul činjenica o ovom prastarom 'zanimanju':

Pirati zapravo nisu zakopavali svoj plijen

O ovome zapravo samo kruže brojne legende, ali nije poznato da su pravi pirati zakopavali svoj plijen, kako se to obično misli. Jedna od najčešćih legendi je ona o Williamu Kidu iz 17. stoljeća koji je navodno zakopao mnogo svog blaga uz obale Long Islanda, i to prije nego što je otišao na sud u New York. No, na kraju je obješen, a njegova je životna priča poslužila mnogim knjigama koje su kasnije pisane i otuda legenda o tome da pirati zakapaju svoje blago.

Osim toga, pirati su uglavnom krali hranu, piće, odjeću i slične stvari koje im ne bi ni koristile kada bi ih zakopali.

Pili su rum zbog prevencije skorbuta

Zapravo, omiljeno pića pirata bio je grog – mješavina šećera, limunovog soka i ruma. Na dugim putovanjima, na koja su pirati obično išli, najčešća bolest bila je skorbut, uzrokovana nedostatkom vitamina C. Ova bolest uzrokuje ispadanje zuba. Stoga su pirati, kako bi spriječili ovu bolest, stavljali limunov sok u rum i pili ga u velikim količinama.

Pirati su poznavali demokraciju

Anarhija koja se često povezuje s piratskim brodovima zapravo nije mogla opstati. Tjedni i mjeseci po svjetskim morima zahtijevali su određeni red i disciplinu. Tako su gusari najčešće glasali o svom kapetanu, ali i o drugim članovima posade koji su bili najbliži kapetanu. Glasovalo se i o drugim stvarima, primjerice o tome koliko plijena koji pirat treba dobiti. Kapetan je imao apsolutnu moć jedino tijekom bitke.

Čini se da je piratstvo vrlo isplativ biznis, i to danas više nego u stoljećima prije. Nakon godina pada piratskih napada, 2007. zabilježen je porast pd 10 posto, a u 2008. novi porast – zabilježeno je 111 napada sa 42 piratska broda. Osim toga, pirati danas ne napadaju s drvenih jedrenjaka, već s pravih brzih glisera.

Gusari ili pirati?

Gusarima su bili pomorci koji su napadali druge brodove u službi države, dok su pirati bili pljačkaši koji su sami sebi bili 'šefovi'.

Gusari u Hrvatskoj

Pojedina područja Hrvatske su bila poznata po gusarstvu: područje Neretve (neretvanski gusari), Omiš (omiški gusari), Senj (senjski uskoci).

Hrvatski vladari i velikaši koristili su se gusarstvom kao dodatnim izvorom prihoda napadajući venecijanske i kasnije turske trgovačke brodove, što je bilo normalno u tom vremenu. Ulcinj je bio grad turskih gusara. Oni su imali baze diljem sjeverne Afrike.