Otkako je dr. Atkins objavio originalnu dijetu s malo ugljikohidrata 70-ih godina prošlog stoljeća, milijuni su je isprobali, gubili kilograme pa ih ponovo vraćali, a prehrana s niskim udjelom ugljikohidrata postala je veliki hit.

Svoj vrhunac doživjela je u devedesetima kada su je počele slijediti velike holivudske zvijezde poput Renee Zellweger i Jennifer Aniston. No s vremenom se pojavila zabrinutost zbog zdravstvenog aspekta Atkinsonove dijete koja je uglavnom fokusirana na meso i masnoće umjesto na voće i povrće, a upitna je i njezina učinkovitost. Naime, iako je dosta njih uspjelo izgubiti kilograme zahvaljujući toj dijeti, većini ljudi bilo je preteško dugo se držati striktnih smjernica.

Trojica američkih liječnika koja su dobro proučila Atkinsonovu dijetu i više od 150 istraživanja vezanih na njezin utjecaj na zdravlje i gubitak kilograma došli su do zdravijeg, lakšeg i učinkovitijeg načina za mršavljenje. Nova Atkinsonova dijeta koju su oni kreirali omogućuje nam da uživamo ne samo u mesu već i povrću, voću pa čak i kruhu i da pri tom svejedno gubimo kilograme. Da stvar bude bolja, dijeta funkcionira tako dobro da se u dva tjedna bez puno muke može smršavjeti i do pet kilograma.

Premda su neki osnovni principi Atkinsonove dijete i dalje isti, što znači da se proteini moraju nalaziti u svakom obroku, ugljikohidrati su još uvijek ograničeni, a šećer uopće nije dopušten. Povrće je dopušteno jesti od prvog dana dijete, i to u tolikoj mjeri da Atkinsonovu dijetu sada mogu slijediti vegetarijanci i vegani.

Bobičasto voće, orašasti plodovi i mahunarke kao i alkohol mogu se uvoditi u prehranu već nakon dva tjedna, a kad budete na četiri do pet kilograma od željene težine, na jelovnik možete vratiti i kruh, rižu i tjesteninu. Kava koja je prije bila zabranjena ipak se smije piti, jer je dokazano da umjereno pijenje kave pomaže cjelokupnom zdravlju, a budući da dokazano pomaže u sagorijevanju masnoća, to znači da će pomoći u regulaciji tjelesne težine.

Nadalje, nova Atkinsonova dijeta nudi veliku mogućnost izbora ovisno o individualnom metabolizmu, ciljevima i vremenskom razdoblju. Tako svatko tko želi izgubiti manje od pet kilograma može preskočiti prvu fazu i krenuti od druge faze u kojoj se nudi veći izbor namirnica. No ako ste skloni gubljenju i brzom vraćanju kilograma, imate preko 50 godina i teško gubite kilograme, u prvoj fazi možete biti koliko god vam se čini da je potrebno.

Kad jednom dođete do željene težine, možete se opustiti uz individualno prilagođen plan održavanja težine koji dopušta uživanje u određenim ugljikohidratima, a na taj ćete način dugoročno prilagoditi svoje prehrambene navike.

Ključ uspjeha nove Atkinsonove dijete u tome je da dobro pazite na dnevni unos tzv. 'net' ili probavljivih ugljikohidrata. Prema staroj inačici Atkinsonove dijete, dnevno se smjelo unijeti više od 20 grama ugljikohidrata, a prema novoj verziji oni se izračunavaju oduzimanjem vlakana od ukupne količine ugljikohidrata. Razlog tome je taj što su vlakna neprobavljiva pa ne utječu na razinu šećera u krvi. Kuhani grašak tako može sadržati 4,9 grama ugljikohidrata u pola šalice, ali su dva grama od toga vlakna, tako da je ukupna vrijednost ugljikohidrata 2,9 grama. Šalica salate ima 1,4 grama ugljikohidrata, ali grama toga otpada na vlakna. To ukratko znači da možete uživati u većoj količini ugljikohidrata, jesti više zdrave hrane i još uvijek mršavjeti.

Liječnici kažu da dijeta funkcionira tako dobro da se u samo dva tjedna može izgubiti i do pet kilograma. Kako gubite kilograme i napredujete kroz dijetni plan, tako možete polako na jelovnik unositi ugljikohidrate, i to strogo utvrđenim redom, jedan po jedan ugljikohidrat do maksimalno 95 grama 'net' ugljikohidrata, a da se pri tom ne debljate.

To je zapravo sjajna stvar, jer ako primijetite da vam neka hrana povećava apetit, nadražuje želudac, a da pri tom ne mršavite, možete je lako identificirati i ubuduće je izbjegavati. Ideja je da se krene s hranom koju treba jesti što češće i da polako dolazite do hrane u kojoj ćete moći povremeno uživati, ovisno, naravno, o individualnoj toleranciji na ugljikohidrate, i to sljedećim redom:

1. lisnato zeleno povrće i ono siromašno ugljikohidratima
2. mliječni proizvodi s većim udjelom masnoća, a siromašni ugljikohidratima (vrhnje, kiselo vrhnje i tvrdi sirevi)
3. orašasti plodovi i sjemenke
4. bobičasto voće, trešnje i dinja
5. jogurt, svježi sir
6. mahunarke
7. rajčica i sokovi od povrća
8. voće (ne uključuje sok ili sušeno voće), povrće s većim duelom ugljikohidrata (mrkve, grašak…)
9. cjelovite žitarice (smeđa riža, tjestenina i kruh od cjelovitih žitarica)