ZANIMLJIVE ČINJENICE

Što trebate znati o tjelesnoj temperaturi

21.02.2016 u 08:00

Bionic
Reading

Tjelesna temperatura važan je vitalni znak, stoga je važno razumjeti što je može poremetiti

Zašto je ženama hladnije nego muškaracima

Žene imaju veći postotak tjelesnih masti koje čuvaju višak topline čime zadržavaju vitalne organe toplim, ali ne i ekstremitete. Kada su vam ruke i noge hladne, cijelo tijelo osjeća nalet hladnoće. Znanstvena istraživanja također pokazuju da su žene osjetljivije na promjenu temperature od muškaraca. Kada su žene i muškarci izloženi istoj temperaturi smrzavanja, krvne žile u ženskim prstima stisnu se više od onih kod muškaraca što je ujedno i razlog zašto brže pobijele.

Tjelesna temperatura s godinama opada

Prosječna tjelesna temperatura ne ostaje ista cijelog života. Temperatura blago opada od desetljeća do desetljeća, a ta promjena osobito se vidi kod starijih osoba. Prema istraživanju objavljenom prije nekoliko godina u The New York Timesu, i taj blagi pad temperature koji dolazi s godinama može biti opasan za stariju populaciju. Naime,  može se dogoditi da razni upalni procesi koji se događaju u organizmu ostanu nedetektirani jer tjelesna temperatura nije značajno povišena. U studiji objavljenoj u časopisu Journal of American Geriatric Society, oko polovice bolesnika koji su imali neku vrstu infekcije imali su temperaturu nižu od 38 stupnjeva.

Ne gubite više topline kroz glavu

često se pogrešno vjeruje da dobar dio topline gubimo preko glave. Glava predstavlja samo 10 posto tjelesne površine. Dakle, kad bi glava izgubila čak 75 posto tjelesne topline, izgubila bi oko 40 puta više topline od drugih dijelova tijela. Istraživanja su pokazala da ljudi gube istu količinu topline na svakom području tijela izloženom hladnoći.

Tjelesna temperatura može utjecati na težinu

Grupa talijanskih i američkih istraživača prošle je godine objavila u časopisu Kronobiologija studiju koja baca novo svjetlo na razloge zašto su neki ljudi skloniji pretilosti. Istraživači su otkrili da je pretilost povezana sa značajnim smanjenjem tjelesne temperature tijekom dana. Smanjena sposobnost pretilih ljudi za trošenje energije kroz toplinu u usporedbi s mršavim pojedincima može rezultirati dugoročnim debljanjem, ovisno o načinu života. Autori studije nazvali su smanjenu osnovnu tjelesnu temperaturu biološkim hendikepom koji može uzrokovati pretilost.

Iako je potrebno više istraživanja, ovakav rezultat provedenog istraživanja može stvoriti nove puteve u liječenju pretilosti.

Alkohol vas ne grije

Razmislite dvaput prije potezanja alkohola u hladnim uvjetima. Prva je tjelesna reakcija na hladnoću stezanje krvnih žila kako bi se očuvala tjelesna toplina, ali alkohol na njih imam sasvim drukčiji učinak. Alkohol uzrokuje da se vaše periferne krvne žile rastegnu, pa gubite toplinu. Iako imate osjećaj da vas alkohol grije, riječ je o lažnom osjećaju topline u hladnim uvjetima. Alkohol zapravo uzrokuje da tjelesna temperatura padne što može dovesti do hipotermije u ekstremnim slučajevima.

Kad ste bolesni, visoka temperatura je dobar znak
Istraživanje obavljeno u časopisu Journal of Leukocyte Biology pokazalo je da povećana temperatura pomaže našem imunosnom sustavu da radi učinkovitije. Znamo da povišena temperatura nije ugodna nuspojava, ali ona je jednostavno učinkovit odgovor našeg imuniteta.

Kolika je 'normalna' tjelesna temperatura
Zlatna sredina koja je nastala izračunom njemačkog liječnika Carla Reinholda Augusta Wunderlicha iz 19. stoljeća kaže da je normalna tjelesna temperatura kod čovjeka 39 ° C, no kasnija istraživanja su pokazala da je ta brojka pogrešna. Danas se koriste napredniji toplomjeri, a prema istraživanju znanstvenika sa Sveučilišta u Marylandu prosječna tjelesna temperatura je bliža 36.7° C. No, tjelesne temperatura varira ovisno o dobu dana i to od prosječno 36.4° C ujutro do čak 36.9 ° C navečer.
Normalna je temperatura također različita u određenim razdobljima ljudskog života pa tako novorođenčad ima normalnu aksilarnu temperaturu do 37,7 °C, dok recimo kod žena tjelesna temperatura varira ovisno o menstrualnom ciklusu, a za vrijeme ovulacije ona se povisuje za 0,5 °C.

Temperatura ispod 37,8° C je temperatura niskog stupnja, 38° C do 39° C je umjereno povišena dok se znatno povišenom temperaturom smatra ona između 39° C i 40° C. Visoka tjelesna temperatura je između 40° C i 40,5° C dok se iznad 41° C naziva se hiperpireksija.