PORAZNE BROJKE

Gotovo polovica Hrvata uopće ne doručkuje

06.05.2015 u 09:38

Bionic
Reading

Gotovo polovica stanovnika Hrvatske uopće ne doručkuje, a jutarnji je obrok najmanje važan Dalmatincima. Pokazalo je to najnovije istraživanje o prehrambenim navikama Hrvata koje je provela agencija Hendal. Osim toga, pokazalo se da muškarci u Hrvatskoj najčešće doručkuju hrenovke i jaja, a žene preferiraju laganiji doručak, poput svježeg voća ili žitarica

Gotovo polovica građana koji preskaču doručak ističe kako nemaju vremena za doručak ili nisu stekli tu naviku.

'Nažalost, ovo jesu najčešći razlozi preskakanja doručka. Ljudi još uvijek nisu dovoljno svjesni važnosti doručka, a mnogi od njih i žure od najranijih jutarnjih sati. No zato bi bilo najbolje ustati malo ranije i doručkovati. Nekima se ponekad ne da pripremati doručak doma, no ima sve više mjesta na kojima se nudi brz i kvalitetan doručak, bilo da su na putu prema uredu, bilo prema fakultetu i školi', ističe mr. Mimi Vurdelja, nutricionistica Hrvatskog olimpijskog odbora, dodavši da svatko može i mora pronaći vremena za doručak koji je iznimno važan jer smo ujutro energetski 'najtanji'. Potrebna je i kontinuirana edukacija građana o važnosti doručka, a u tom segmentu su najvažnija djeca, ističe mr. Vurdelja.

Muškarci preferiraju jaja i hrenovke, a žene žitarice

Istraživanje Hendala pokazalo je i da ispitanici prvenstveno doživljavaju doručak kao obrok koji se konzumira kod kuće, iako zaposlene osobe u najvećoj mjeri doručkuju izvan kuće. Hrvati najčešće započinju dan konzumirajući pecivo, kruh ili tost s namazima te svježe voće, žitarice, müsli ili pahuljice, svježi sir i salame. Muškarci najčešće doručkuju hrenovke, jaje na oko, kajganu s i bez dodataka, kekse, kuhano jaje, pekarske proizvode, salame, slaninu, tost sa šunkom ili sirom dok nježniji spol češće odabire laganije obroke kao što su svježe voće, žitarice, müsli, pahuljice te griz ili čokolino.

Osobe s višom školom ili fakultetom češće doručkuju od osoba sa srednjom školom, a na učestalost doručkovanja utječu i prihodi. Tako osobe s mjesečnim prihodom kućanstva između 4.000 i 10.000 kuna češće svakodnevno doručkuju od osoba čiji je mjesečni prihod kućanstva viši od 12.000 kuna.

Barem smo svjesni toga da je doručak bitan

Osim toga, čak 90 posto Hrvata, iako ih velik broj ne doručkuje, razumije važnost doručka i utjecaj tog obroka na ostatak dana. Smatraju da nam doručak osigurava više energije, bolju koncentraciju, bolje raspoloženje te učinkovitost u radu i kreativnost. Ljudi koji svakodnevno doručkuju imaju čak 40 posto manji rizik za razvoj masnih naslaga na području trbuha. S druge strane, polovica ljudi koji preskaču doručak sklonija je debljanju, čak i pretilosti, a 40 posto ljudi koji preskaču doručak više posežu za slatkišima.

Zanimljivo je i da žene u značajno većoj mjeri od muškaraca navode da troše više vremena na odijevanje nego na doručak, kao i da troše podjednako vremena na odijevanje i doručak.