Menopauza u najmanju je ruku neugodna promjena kroz koju žene prolaze s prosjekom oko 51. godine života. No u iznimnim slučajevima žene u menopauzu ulaze i ranije, prije 40. godine, a to donosi velike promjene u svakodnevnom životu
Ulazak u menopauzu znači fizičke i psihičke promjene i većina žena suočava se sa simptomima poput noćnog znojenja, valunga, nesanice i promjene raspoloženja. Također, liječnici smatraju normalnim razdoblje za ulazak u menopauzu između 45. i 55. godine života, s time da je prosjek kada se najviše žena susreće s prvim simptomima upravo 51. godina
Jedan manji dio žena u menopauzu ulazi i puno ranije, i prije 40. godine. U nekim vrlo rijetkim slučajevima menopauza se može dogoditi i ženama prije ulaska u tridesete. Ponekad je ova rana promjena, kada žena više ne ovulira i nema mjesečnice, izazvana nekim zdravstvenim stanjima, a ponekad se bez poznavanja pravih uzroka jednostavno dogodi da jajnici izgube svoju primarnu funkciju.
Zašto žene ranije ulaze u menopauzu?
Od poznatih poveznica kod žena koje u menopauzu ulaze prijevremeno su primjerice autoimune bolesti, kao što su hipotiroidizam, Crohnova bolest, eritematozni lupus i reumatoidni artritis. Oko 10 do 30 posto žena s ovim stanjima ulaze u raniju menopauzu. Nadalje, neka genetička nasljeđa također mogu imati utjecaja. Tako pet do 30 posto žena s galaktozemijom, odnosno nasljednim manjkom enzima koji pretvaraju galaktozu u glukozu, ulaze ranije u menopauzu, a liječnici smatraju da je to zbog toksičnosti za jajnike. Isto tako može utjecati i Turnerov sindrom, ali i hiperplazija. Često se, nažalost, ulazak u ranu menopauzu događa kod teških bolesti kao što je karcinom jajnika ili Hodgkinova bolest.
Simptomi ranije menopauze
Među prvim simptomima koje ćete primijetiti svakako su izostanci mjesečnice i neredoviti ciklusi, promjene raspoloženja i iznenadno znojenje poznato pod nazivom valung. To su prvi znakovi da su jajnici počeli proizvoditi manje estrogena.
Nadalje, mogu vas pratiti i problemi s inkontinencijom, suhoćom vagine, kože, očiju i usta, variranjem tjelesne težine i bolovima u zglobovima ili lupanje srca, vrtoglavica, promjene u okusu i mirisu, povlačenje desni, probavne smetnje, tjeskoba i napadi panike. Kada jajnici počnu gubiti svoju funkciju i počne razdoblje menopauze, ne postoji lijek kojim bi se stanje preokrenulo, ali nema ni potrebe.
Postoje i neke druge neizbježne nuspojave koje se tiču baš ranijeg ulaska u menopauzu. Jedna od njih je prerano starenje. Najjednostavnije objašnjeno, svakom diobom stanice, komadići DNK koji imaju kromosome ili takozvane telomere na kraju se skraćuju, a prestanak rada jajnika taj proces ubrzava. American Society for Reproductive Medicine u istraživanju prošle godine zaključilo je da žene koje prije vremena uđu u menopauzu imaju kraće telomere.
Nedavna istraživanja pokazala su da menopauza - koja označava kraj reproduktivnog razdoblja žena - nije određena samo godinama, već je izlaganje pojedinim kemikalijama i štetnim tvarima također može ubrzati. Dr. Amber Cooper sa Sveučilišta Washington smatra da pojedine kemikalije mogu ubrzati ulazak u menopauzu čak četiri godine. Nakon istraživanja savjetuje izbjegavanje mirisa koji sadržavaju ftalate, korištenje kozmetike na prirodnoj bazi, one koja ne sadržava različite vrste pesticida te izbjegavanje hrane pakirane u plastičnu ambalažu. Jedini način da utvrdite radi li se o prijevremenom ulasku u menopauzu jest da posjetite liječnika koji će napraviti sve pretrage.
