Znate li što se točno događa u vašem tijelu dok spavate? Ako mislite da se tijelo do jutra posve isključi, varate se, dok spavate u vašem tijelu se događa niz nevjerojatnih reakcija, piše Huffington Post

Prva faza: Najranija faza sna je stanje između budnosti i sna. U ovoj fazi vrlo je lako probuditi se, a nakon buđenja velika je vjerojatnost da ćete se osjećati kao da niste niti spavali. Tijekom prve faze sna oči se lagano pomiču naprijed i natrag, mišići se opuštaju te se nerijetko čak i trzaju.

Druga faza: Philip Gehrman, izvanredni profesor psihijatrije na Sveučilištu u Pennsylvaniji ovu fazu sna naziva 'prosječnim snom' – san u ovoj fazi nije previše dubok, no niti skroz lagan, a upravo u ovom snu provedemo više od pola noći. Kako iz prve faze prelazimo u drugu fazu sna, gubimo osjećaj za prostor i svari koje nas okružuju, temperatura tijela opada. Moždani valovi su spori (s nekim brzim nizovima) i broj otkucaja srca i krvni tlak se usporavaju i reguliraju. To znači da tijekom velikog dijela noći srce i krvožilni sustav dobivaju prijeko potreban odmor, što pojašnjava brojne kardiovaskularne prednosti koje donosi san.

Treća faza: Ovo je faza se odnosi na najdublju fazu sna, a prema riječima profesora Gehrmana ova faza označava i spore moždane valove s visokim amplitudama. Tijekom ove restorativne faze sna, opada razina krvnoga tlaka, usporava se disanje, protok krvi se seli u mišiće, a tkivo se obnavlja. Hormoni, poput hormona rasta izlučuju se u ovoj fazi. U ovoj fazi se također javljaju fenomeni poput mjesečarenja, jedenja ili pričanja. Ovo je najdublja faza sna nakon koje se osjećamo odmornima i naspavanima, no iz nje je i najteže probuditi se. Prema riječima znanstvenika noću provedemo 20 posto vremena u ovoj fazi sna, a ta faza uglavnom nastupa u prvoj polovici noći.

REM faza: Dok se blagi snovi mogu pojaviti u prethodnim fazama, u REM fazi sanjamo najživlje i najmaštovitije snove. Znanstvenici ovu fazu često nazivaju 'paradoksalnim snom' jer tijelo spava, ali mozak radi vrlo slično kao u budnom stanju. Tijekom ove faze sna oči se brzo pomiču prema naprijed i natrag, a disanje i rad srca se ubrzavaju. Također se paraliziraju i mišićne skupine kako bi se spriječilo kretanje tijekom sanjanja. Prvi dio REM faze u pravilu je dosta kratak i događa se na kraju prvog ciklusa spavanja, no svaka iduća REM faza tijekom noći postaje dulja, dok se treća faza sna skraćuje. 'Najveći dio našeg dubokog sna se odvija u prvoj polovici noći, a najveći broj REM faza se odvija u drugoj polovici noći', kaže profesor Gehrman.

Spavanje također ima neke funkcije koje ne pripadaju niti jednoj fazi, ili barem još nije poznato u kojoj se fazi javljaju. Jedna od tih faza je reguliranje hormona apetita – smatra se kako san pomaže tijelu da suzbije grelin, hormon gladi i stimulira leptin, koji kontrolira apetit. Lagani san također formira putove u mozgu za pamćenje i učenje.

Važno je imati na umu kako se ciklusi spavanja razlikuju od osobe do osobe, ali i od noći do noći. Nekoliko čimbenika, uključujući dob i neispavanost, može utjecati na trajanje određene faze.