Bananu, ananas, naranču, limun, limetu, mandarinu, ogrozd, rogač, patlidžane, rajčice, kukuruz, datulje, grejpfrut, smokve, dinje, lubenice, mango, papaju ili kivi odavno smo prisvojili – iako im je stvarna domovina daleko od Hrvatske, mnoge od tih vrsta uspijevaju kod nas ili su toliko dugo prisutne u ponudi da svi znaju kako se jedu i pripremaju. Ovoga puta tek ćemo podsjetiti da se primjerice ananas i dinja mogu poslužiti i uz slana jela poput pršuta ili kao dodatak pizzi.

Za razliku od spomenutih stranih vrsta koje smatramo domaćima, artičoka je ljekovito povrće koje potječe baš iz naših krajeva, a većina ljudi ga smatra egzotičnim i nema pojma kako se priprema. Artičoke su nešto poznatije u dalmatinskoj kuhinji, a pripremaju se krajnje jednostavno: valja ih dobro oprati jer se prljavština skuplja između gustih listova. Vanjske, tvrde listove treba baciti, a peteljku odrezati oštrim nožem. Pirjaju se 30-40 minuta u širokoj posudi dopola pokrivene vodom ili kuhaju na pari. Poslužuju se s umacima (od kopra, šampinjona, bešamel) ili kao dodatak pizzi.

Najljekovitija tvar u artičokama je gorki cinarin. Osim što dobro djeluju na jetra i žuč, artičoke uklanjaju i neželjene posljedice liječenja antibioticima. Dobre su i za srce i izvrstan su izvor magnezija, folne kiseline i vitamina A, B i C. Ne savjetuju se dojiljama jer nepovoljno djeluju na izlučivanje mlijeka.

Avokado potječe iz Meksika, no podjednako je popularan i u Kaliforniji. U kulinarskom smislu možemo ga gledati i kao voće i kao povrće jer se od avokada spremaju juhe, sendviči, deserti i čuveni meksički specijaliteti – guacamole u svim varijantama. Gomilu recepata možete naći na internetu, a kod kupnje je najvažnije znati da se u našim trgovinama znaju naći primjerci pretjerano svijetle zelene boje, što znači da je plod ubran malo prije vremena.

Od svih stranih i kod nas gotovo nekorištenih namirnica, avokado je nutricionistički možda najvrednija: u njegovom plodu smjestilo se preko 25 važnih nutrijenata, uključujući vlakna, kalij, vitamin E i B, folnu kiselinu i brojne važne fitokemikalije koje pomažu u prevenciji suvremenih kroničnih bolesti (sprečava rast tumora, štiti srce i krvne žile jer je iznimno bogat zdravim masnoćama). Odličan je za dijetu: veliki avokado sadrži 200-250 kalorija, a čak je i dobar izvor bjelančevina. Avokado pomaže da iz druge hrane koju jedemo bolje apsorbiramo ostale nutrijente, pa ga svakako pokušajte uklopiti u redovnu prehranu.

Patlidžana ima okruglih i duguljastih, bijelih, žutih, plavih i ljubičastih (ovi posljednji donedavno su bili jedini u domaćoj ponudi). U posljednje vrijeme kod nas se uzgaja i sve češće prodaje tzv. zlatno jaje (žuti patlidžan). Svi patlidžani slični su okusom i kvalitetom, pa se i pripremaju na isti način.

Pojavljuje li se u američkom filmu scena s obiteljskim ručkom, gotovo da je obavezna slika kukuruza ili slatkog krumpira. Nažalost, kukuruz i obični krumpir prigrlili smo odmah po otkriću Amerike, dok se batata, batat ili slatki krumpir kod nas može kupiti tek zadnjih nekoliko godina, i to samo u najbolje opskrbljenim trgovačkim centrima.
 

Kad je u pitanju jedenje egzotičnog voća, srećom, ne treba puno mudrovati: većina se jede sirova, jedino je nekima potrebno oguliti koru. Egzotično voće posebno je omiljeno u voćnim salatama, sokovima i koktelima, a gotovo svim vrstama zajedničko je da su bogate zdravim voćnim šećerima, vitaminima i mineralima (posebno antioksidansima jer mnogi antioksidansi imaju i osobinu da hrani daju boju – od žute i zelene do narančaste, crvene i ljubičaste).

Brojne vrste stranog i donedavno nepoznatog voća i povrća možete pogledati i o njima osnovno saznati u našoj fotogaleriji.