KOBNE POSLJEDICE

Nevjerojatno je koliko ovo šteti zdravlju

05.02.2014 u 10:13

Bionic
Reading

Tko bi pomislio da pogrbljeno i nepravilno držanje može uzrokovati tako veliku štetu? No način na koji se držite uopće nije zanemariv. Obratite pažnju na pravilno držanje tijela i u trenutku poboljšajte svoje zdravlje

Pojačava depresiju
U nedavnom istraživanju Sveučilišta San Francisco otkriveno je kako osobe koje hodaju pogrbljeno te se loše drže imaju povećan osjećaj depresije i niže razine energije. Učiteljica joge i stručnjakinja za pravilno držanje Carol Krucoff kaže: 'Čak i naš jezik odražava poveznicu između pravilnog držanja i emocionalnog utjecaja, tako se slabe osobe vrlo često opisuje kao beskičmenjake.'

Što možete učiniti: Zamislite da imate svjetlo točno na sredini prsa. Bilo da sjedite, bilo hodate, vaše 'svjetlo' uvijek mora biti usmjereno naprijed. Držite glavu usmjerenu naprijed, ali bez podizanja brade, piše prevention.com

Uzrokuje probleme u karijeri
Pogrbljeno držanje ne samo da može utjecati na vaše poimanje života, već i na način na koji vas drugi vide. Ako hodate pogrbljeni i pognutih ramena, uskoro će vas i drugi ljudi početi percipirati kao nekoga tko nije bitan. Kako biste dugotrajno poboljšali držanje, važno je ojačati mišiće srednjeg dijela leđa.

Što možete učiniti: Kako biste spriječili pogrbljenost, izvodite vježbu na radnome stolu: podignite donji dio prsnog koša, a lopatice gurnite nazad. Kako biste zadržali tu pozu, zakačite končić od vrha do donjeg ruba košulje te je zadržite napetom sljedećih deset minuta.

Usporava probavu
Kada sjedite u zgurenom položaju, vaši unutarnji organi, uključujući crijeva, previše se skupljaju. A upravo to može usporiti sve, uključujući probavu.

Što možete učiniti: Joga i pilates su temeljne vježbe koje 'pokreću stvari'. Jedna od brojnih poza koja može potaknuti usporena crijeva je kobra. Legnite na trbuh, a glavu naslonite na podlaktice. Nakon toga ruke postavite u razini prsnog koša te se polako podižite gore, sve dok potpuno ne istegnete leđa.

Povećava rizik od bolesti i smrti
Nedavno australsko istraživanje otkrilo je da nakon 25. godine života svaki sat pogrbljenog ležanja na kauču pred televizorom smanjuje očekivano trajanje života za 21,8 minuta. Osim toga, engleska studija otkrila je da dulje sjedenje udvostručuje rizik od obolijevanja od dijabetesa, a opasnost za kardiovaskularne bolesti povećava se za 147 posto.

Što možete učiniti: Pokušajte ne sjediti zgureno pred televizorom, ustajte bez oslanjanja na rukohvate te se spuštajte u sjedeći položaj kontroliranim pokretima. Upravo će to ojačati mišiće donjeg dijela tijela i umanjiti rizik od bolesti.

Izgledate deblje

Današnji način života prvenstveno je sjedilački, no činjenica je i da dok sjedimo neminovno izgledamo deblje. Naime u sjedećem položaju unutarnji organi jednostavno nemaju kuda pa automatski djelujemo debljima.
Što možete učiniti: Rješenje je jednostavno – ustanite i krećite se. Kada stojimo, za razliku od sjedenja, trošimo i do 20 posto više kalorija i jačamo mišiće, potičemo metabolizam te povećavamo gipkost kostiju.

Smanjuje cirkulaciju
Naša tijela su svojevrsni strojevi koji pokreću tekućine i plinove. Dugotrajno sjedenje, posebice s prekriženim nogama, prekida cirkulaciju, povećava tlak, pa čak i uzrokuje pucanje vena.

Što možete učiniti: Kako biste osigurali pravilnu cirkulaciju u donjem dijelu tijela, stručnjaci preporučuju da ustanete, zauzmete pravilno držanje i nakon toga podignete nogu u zrak. Taj položaj zadržite neko vrijeme - dovoljno da pet puta snažno udahnete i izdahnete dišući iz dijafragme - a zatim to ponovite s drugom nogom.

Potiče stres
Nedavna studija s Harvarda otkrila je da ljudi koji se drže uspravno imaju 20-postotno povećanje testosterona i smanjenje od 25 posto u razinama kortizola dok su osobe koje su se držale pogrbljeno bilježile pad od 10 posto u razini testosterona i 15-postotno povećanje kortizola. Ukratko, osobe koje se drže pogrbljeno osim niskog samopoštovanja izložene su i višim razinama stresa. Pogrbljeno sjedenje je također popriličan problem. Naime plitko disanje u prsima opterećuje pluća, a srce će brže kucati kako bi osiguralo dovoljnu količinu kisika. Rezultat je začarani krug, jer stres potiče plitko disanje, što pak stvara dodatni stres.

Što možete učiniti: Stručnjaci savjetuju da se sami podsjetimo da dišemo iz abdomena kako bi se reducirala razina stresa. Kako biste bili sigurni da dišete pravilno, stavite ruku na trbuh te biste trebali osjetiti kako se trbuh širi kako udišete. Uvucite zrak sve do najdubljih dijelova pluća u kojima se kisik najučinkovitije izmjenjuje.