Zdravlje OPREZA NIKAD DOSTA

Pametnim sunčanjem do preplanula tena

  • Autor: tportal.hr
  • 27.7.2009 8:47:39
  • 22.7.2009 10:57:00

Dugotrajno pretjerano izlaganje sunčevim zrakama izaziva starenje i boranje kože, promjenu pigmentacije te maligna oboljenja kože. Stoga je zaštita od štetnog sunčeva zračenja neophodna. UV zrake sve su jače i agresivnije te oštećuju stanice kože, a posljedica su česte nezdrave promjene na koži, od alergijskih reakcija do zloćudnih tumora kože

Na sunčevo zračenje koža reagira povećanom proizvodnjom melanina u melanocitima, koji poput kišobrana sprečava prodiranje UV zraka u dublje slojeve kože, odnosno služi kao svojevrsna prirodna zaštita od negativna utjecaja sunčevih zraka. Stoga tamnijoj koži sunce manje smeta.

GULIVER / Getty Images
Zaštitni faktor bira se ovisno o tipu kože
Pri pretjeranom izlaganju suncu UVB zrake izazivaju akutna oštećenja epidermisa, opekline. Prvi simptomi pojavljuju se u razdoblju od 1 do 24 sata nakon sunčanja. Koža lagano pocrveni, a kod jačih opeklina nastaju bolne otekline i mjehurići, katkad praćeni povišenom temperaturom, zimicom, slabošću i iscrpljenošću te simptomima toplotnog udara. Često se kao komplikacija javlja sekundarna infekcija. Kod sunčevih opeklina pomoći će preparat na bazi panthenola, aloe vere, ekstrakta nevena i kamilice, a u težim slučajevima kreme na bazi kortikosteroida. Nakon što se koža oguli, još je uvijek nekoliko dana osjetljiva na sunce pa bi jače izlaganje sunčevim zrakam svakako trebalo izbjegavati u tom periodu, savjetuje Dr. Maja Ceković, spec. dermatovenerolog iz Poliklinike Dermangio.

U posljednjih desetak godina primijećeno je naglo povećanje broja alergijskih reakcija na sunce. Razlog tome su uglavnom neki alergeni iz hrane ili okoliša koji se aktiviraju i uzrokuju alergiju. Najčešći uzrok takvih kožnih promjena razni su kozervansi, sulfonamidi, tetraciklini, kontraceptivi, antireumatici, antidijabetici, neki psihofarmaci, ali i neki čajevi i biljni pripravci izrađeni, primjerice, od gospine trave, a i ciklomati koji se koriste kao zamjena za šećer.

Zaštita iznutra i izvana

Pravila za sunčanje

Prve dane na plaži treba provoditi u hladu, a koža će također potamnjeti, samo nešto sporije. Sunčanje treba izbjegavati u vrijeme najveće insolacije od 11 do 16 sati. Svakako ne zaboravite zaštititi oči sunčanim naočalama. S godinama koža postaje osjetljivija i tanja, stoga bi stariji trebali svoju kožu zaštititi jednako kao i djeca. Prema mišljenju dermatologa sve do treće godine djeca se ne bi trebala izlagati suncu, jer je dokazana povećana učestalost malignog melanoma kod osoba koje su u djetinjstvu imale opekline od sunca.

Većina sunčanih opekotina može se spriječiti jednostavnim mjerama opreza. Povećani unos karotenoida u organizam može neutralizirati djelovanje slobodnih radikala pa time umanjiti negativan učinak sunčevih zraka. Zbog toga se ljeti preporuča uzimanje većih količina voća i povrća bogatog betakarotenom, kao što su mrkva, marelica i dinja.

Pomoći će i uzimanje betakarotena u tabletama najmanje tri tjedna prije izlaska na sunce, u dnevnoj dozi od 75 - 150mg. Uz betakaroten mogu se uzimati vitamini B grupe koji poboljšavaju prokrvljenost kože i sprečavaju njezino isušivanje i omogućuju obnavljanja epidermisa.

Uz uzimanje povećanih količina betakarotena obavezno je koristiti zaštitna sredstva. Riječ je o preparatima koji filtriraju ili reflektiraja sunčeve zrake odgovorne za nastanak upale kože. Što je sposobnost filtracije veća, faktor zaštite je veći. Ako nam, primjerice, tip kože dopušta boravak na suncu 15 minuta, faktor 8 znači da smo zaštićeni 8 puta više, odnosno 120 minuta.

Suvremena zaštitna sredstva sadrže UVA i UVB filtere. UVB filteri ne štite samo od sunčevih opeklina, već smanjuju rizik od nastanka karcinoma kože. UVA filteri štite od preuranjenog starenja kože i malignih oboljenja. Budući da kemijski filteri mogu izazvati alergije, osobe sklone alergijama trebale bi koristiti zaštitna sredstva na bazi minerala.

Oprezno na suncu

Nakon sunčanja i kupanja na kožu valja nanijeti posebni losion koji će joj vratiti vlažnost. Osobe s proširenim venama ili kapilarama ne bi smjele boraviti na jakom suncu. Njima se preporučuje hodanje po plićaku i plivanje. Također se ne bi trebalo sunčati barem tjedan dana prije i poslije epilacija laserom. Osobe sklonije hiperpigmentacijama trebale bi se štititi tijekom cijele godine, a danju bi trebale koristiti kremu ili tekući puder sa zaštitnim faktorom.

Koliki zaštitni faktor koristiti, ovisi o tipu kože
. Fototip 1 je najosjetljiviji tip i to su osobe koje imaju vrlo svjetlu put s pjegama, plavu ili crvenu kosu te plave ili zelene oči. Njihova koža nikada ne potamni, a uvijek izgori. Prvog tjedna izlaganja suncu trebali bi koristiti zaštitna sredstva s faktorom 30 i na suncu mogu biti bez zaštite samo 5-10 minuta.

Fototip 2 teško tamni, a to su osobe svijetle puti, sklone ljetnim pjegama i plave kose, čija koža vrlo malo potamni i lako izgori. Na suncu smiju biti 10 do 20 minuta i prvog tjedna sunčanja preporučuju im se preparati sa zaštitnim faktorom 20.

Fototip 3 dobro tamni i to su osobe svijetlo smeđih očiju te svijetlo kestenjaste ili svijetlo smeđe kose. Budući da njihova koža rijetko izgori, a tamni prilično dobro, na suncu se mogu zadržati 20 -30 minuta, a njihov zaštitni faktor je 12-15.

Fototip 4 je najotporniji i to su osobe koje imaju maslinastu put, te tamnosmeđu ili crnu kosu. Koža im brzo potamni i nikad ne izgori. Na suncu mogu ostati 30-40 minuta, a preporuča im se zaštitni faktor 8-12.

Zaštitna sredstva treba nanijeti na kožu pola sata prije sunčanja, a kako se ona ispiru znojenjem ili kupanjem treba ih ponovno nanijeti nakon 2 sata, poručuje dr. Ceković.

Maligna oboljenja kože

GULIVER / Getty Images
Na suncu se može i uživati, ali tek iza 16 sati ili ujutro do 11
U našoj zemlji od kožnih tumora oboli svake godine sve veći broj stanovnika. Prema podacima Registra za rak Republike Hrvatske broj novootkrivenih bolesnika od malignog melanoma se tijekom zadnjih 10 godina udvostručio. Osim malignog melanoma, u naglom porastu su i planocelularni i bazocelularni karcinom, upozorava dr. Ceković. Zloćudni tumori kože se u početku obično očituju izraslinom ili ranicom koja ne zacjeljuje nakon lokalne terapije i postupno se povećava. Rastom promjene u dubinu i širinu mogu se pojaviti znatna oštećenja koja narušavaju izgled i funkciju kože. Neki od zločudnih tumora kože mogu se limfnim žilama prošititi u limfne čvorove, a krvnim žilama u unutarnje organe te ugroziti život bolesnika.

Stoga je vrlo važan samopregled kože i pregled kod dermatologa ako primjetite neke promjene na koži. Budući da maligni melanom može nastati iz pigmentiranih madeža, vrlo je važna redovita kontrola madeža.

Tu će nam pomoći ABCDE pravilo za procjenu maligne preobrazbe madeža.

A - pojava asimetrije u prethodno simetričnom madežu
B - pojava neoštre ograničenosti u prethodno oštro ograničenom madežu
C - pojava dvije ili više boja u prethodno jednobojnom madežu
D - povećanje promjera madeža
E - uzdignuće madeža

Rano otkrivanje promjena koje upućuju na zloćudnu pretvorbu i učinkovita prevencija te dijagnoza u ranijim stadijima bolesti, omogućuju pravodobno liječenje, veću stopu izlječenja i smanjenje stope smrtnosti.

  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još
ModaKomoda Pročitaj više
Horoskop
Horoskop Pročitaj više