Zdravlje MALI ORGAN S VELIKOM ULOGOM

Bolesti štitnjače najmanje prepoznate

  • Autor: tportal.hr
  • 25.5.2009 15:52:35
  • 25.5.2009 14:07:48

Održan znanstveni simpozij 'Jodna profilaksa – iskustva i nedoumice' - Bolesti štitnjače uzrokovane su nedostatkom joda ili poremećajem u radu štitnjače – Većina ljudi ne prepoznaje simptome bolesne štitnjače zbog čega se samo 20 posto oboljelih liječi

Bolesti štitnjače mogu biti uzrokovane nedostatkom joda ili poremećajem u radu štitnjače. Iako su među najčešćim u svijetu, bolesti štitnjače također su i među najmanje prepoznatim oboljenjima. Procjenjuje se da u svijetu više od 300 milijuna ljudi pati od smanjene aktivnosti štitnjače, međutim samo 20 posto ih se liječi.

Većina ljudi niti ne zna što uzrokuje njihove probleme, niti ih pripisuju poremećaju rada štitnjače. Simptomi su mnogostruki, a bolesna štitnjača može poremetiti cjelokupni metabolizam. Često samo mali upozoravajući znakovi, kao što su otečeni očni kapci ili umor i depresivno raspoloženje upozoravaju na poremećaj rada štitnjače. Također se mogu pojaviti i simptomi poput pojačanog znojenja, nervoze, promjene tjelesne težine ili gubitak kose. U najgorem slučaju može dovesti do srčanih aritmija, hipertenzije ili depresije.

Pragma komunikacije
Prof.dr.sc. Zvonko Kusić – predsjednik Hrvatskog društva za štitnjaču Hrvatskog liječničkog zbora
Hipotireoza je najčešća bolest štitnjače i dosegla je epidemiološke razmjere. To je stanje pri kojem je štitnjača slabije aktivna i stvara premalo svojih hormona. Simptomi hipotireoze u mnogim su slučajevima blagi i nespecifični te su skloni oponašanju simptoma drugih oboljenja poput depresije ili menopauzalnih problema i obično ih se pripisuje «redovitome» starenju. Nedostatak hormona štitnjače usporava metabolizam, rad srca, pojačava umor, uzrokuje zatvor, podbuhlu kožu i lomljivu kosu. Upravo zbog usporenog metabolizma oboljeli uglavnom dobivaju na težini unatoč istom apetitu ili jednakoj količini unesenih kalorija.

Čak i najmanji poremećaj funkcije treba biti liječen da bi se spriječila pojava kardiovaskularnih bolesti. Nakon što se dijagnosticira, za liječenje hipotireoze potrebna je hormonska nadomjesna terapija, obično tijekom čitavog života. Kada je dijagnoza nejasna, preporučuje se provesti krvnu pretragu (razinu TSH).

Ovi hormoni utječu na kardiovaskularni sustav proširujući krvne žile, ubrzavajući rad srca te povisujući krvni tlak. Oni reguliraju metabolizam proteina, masti i ugljikohidrata, kao i rad žlijezda znojnica i rad crijeva. Hormoni štitnjače kontroliraju mnoge procese rasta i pomažu tijelu da učinkovito iskoristi svoje zalihe energije, održavajući tjelesnu temperaturu i osiguravajući pravilan rad mišića. Ako štitnjača ne proizvodi dovoljno hormona, metabolizam se usporava. Ukoliko ih proizvodi previše, metabolizam se ubrzava.

Znanstveni simpozij s međunarodnim sudjelovanjem: 'Jodna profilaksa – iskustva i nedoumice' održan je u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU) u organizaciji HAZU - Razreda za medicinske znanosti, Hrvatskog društva za štitnjaču Hrvatskog liječničkog zbora, Klinike za onkologiju i nuklearnu medicinu Kliničke bolnice 'Sestre milosrdnice' i Referentnog centra za bolesti štitnjače Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske. Važnost ovog znanstvenog skupa prepoznala je te kao zlatni sponzor podržala i farmaceutska kompanija Merck Serono – vodeći svjetski proizvođač lijekova namijenjenih liječenju bolesti štitnjače. Među predavačima su bili istaknuti domaći i svjetski znanstvenici iz područja jodne profilakse i kontrole poremećaja uzrokovanih nedostatkom joda, kao i znanstvenici iz područja poremećaja funkcije štitnjače u trudnoći.

Kako je istaknuto, održani simpozij još je jedan korak u nastojanjima Hrvatske u iskorjenjivanju gušavosti i poremećaja rada štitnjače uzrokovanih nedostatkom joda. Prvi korak bio je zakon uveden 1996. godine o obveznom jodiranju soli sa ciljem postizanja dostatnih unosa joda koji doprinose zdravom radu štitnjače - malom organu smještenom na vratu ispod grkljana koji proizvodi ključne hormone za ljudski metabolizam. Prvi takav zakon uveden je još pedesetih godina prošlog stoljeća, a novim zakonom iz 1996. godine povišena je količina joda kojom se mora jodirati sol. Hrvatska je tako bila među prvim zemljama u Europi koja je uvela obavezno jodiranje soli.

  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još
ModaKomoda Pročitaj više
Horoskop
Horoskop Pročitaj više