Stručnjaci sugeriraju da su manji i češći obroci tijekom dana zdraviji za nas te da je idealan broj obroka – devet. Takav bi pristup mogao pomoći smanjiti krvni tlak i razinu kolesterola, pa čak i potaknuti mršavljenje.

Razdvajanje unosa kalorija u više obroka tijekom dana donosi korist za metabolizam, objašnjavaju stručnjaci. U jednoj od posljednjih studija, znanstvenici s londonskog Imperial Collegea usporedili su prehrambene navike više od 2.000 ljudi iz Velike Britanije, SAD- a, Japana i Kine. Svi su ispitanici unosili istu količinu kalorija, no polovica sudionika jela je manje od šest puta dnevno, dok je druga polovica jela više od šest obroka tijekom dana. Rezultati su pokazali da je prva skupina imala značajno viši sistolični krvni tlak te da su bili značajno deblji. Kod druge je skupine ispitanika zabilježena i znatno niža razina inzulina, glukoze i masnih kiselina, pa studija ukazuje da bi trebalo odustati od ideje prehrambenog režima koji uključuje samo doručak, ručak i večeru.

Nije jasno zašto češći obroci daju bolje metaboličke rezultate, ali se vjeruje da češći obroci sprečavaju visoki influks masnih kiselina koji dovodi do gomilanja masnoća u arterijama i pridonosi visokim razinama kolesterola. ‘Istraživanja sugeriraju da razine masnih kiselina u krvi ostaju stabilnijima ako se češće konzumiraju manje količine hrane, a visoki usponi i padovi masnih kiselina povezani su s većim rizikom od kardiovaskularnih bolesti’, kaže dr. Vasant Hirani, s londonskog University Collegea.
No u čemu se ovaj pristup razlikuje od jednostavnog dodavanja međuobroka tijekom dana? Redovitost manjih obroka mora biti važna kao i kvaliteta. Jedna od teorija kaže kako nam redoviti obroci pomažu da održavamo konstantan metabolizam

Ako jedete neredovito, vaše tijelo ne zna kad će stići sljedeći obrok, pa se aktivira mehanizam za preživljavanje te organizam pretvara hranu u rezerve masnoća. Tri obroka dnevno koji su bili norma za brojne generacije nemaju biološke osnove, kaže profesor Paul Freedman, urednik knjige ‘Hrana: povijest okusa’. ‘Tri obroka dnevno su kulturološka činjenica nastala oko 19. stoljeća, budući da je izum umjetnog svjetla omogućilo da se i po mraku kuha i jede hrana. Došlo je i do promjene u radnim navikama. U 19. je stoljeću radnik u Velikoj Britaniji počeo svoj dan jakim jutarnjim obrokom, pojeo užinu preko dana, a veliki obrok poslijepodne.’

Iako smo se navikli na koncept od tri obroka dnevno, profesor dodaje kako današnji životni stil i radni rasporedi potiru taj koncept. ‘U prošlom je stoljeću rad diktirao da jedemo u određeno vrijeme. Danas radimo dulje i jedemo kasnije, a članovi kućanstava imaju različite rasporede. Bilo koje vrijeme dana postalo je vrijeme kad se može jesti.’

Ipak, češći obroci nisu izlika da jedete više, upozorava dr. Susan Jebb, koja kaže da je važno pažljivo kontrolirati unos kalorija. ‘Više obroka nisu dozvola da konzumirate više kalorija koje obično uključuju i više masnoća, šećera i soli koji mogu poništiti učinke češćih obroka.’ Preporučuje jednostavnu strategiju: glavni obrok razdvojite u dva manja, a desert sačuvajte za jedan od međuobroka

Ipak, jedan se negativan učinak suprotstavlja ovom konceptu, a to je utjecaj na zdravlje zubi koje su češće izloženi kiselinama. Posebno su opasne slatke namirnice, piše Daily Mail.