Zdravlje PREVENTIVNE MJERE

Kako se obraniti od alergije na ambroziju

U Kliničkom-bolničkom centru u Osijeku putem alergološke službe kliničkog odjela za Kliničku imunologiju i alergologiju evidentirano je oko 6.500 tisuća osoba s alergijskim tegobama. Uglavnom se radi o smetnjama vezanim za gornje dišne putove uzrokovane preosjetljivošću na inhalacione alergene – najčešće na kućnu prašinu i grinje, a potom na peludi – poglavito ambroziju (gotovo 40 posto oboljelih). Njih uznemiruje pomisao na cvatnju ambrozije koja će uskoro započeti

Dio ih je alergičan i na nutritivne alergene kojima su izloženi kroz hranu, a dio na pojedine lijekove i ubode insekata. Tegobe uzrokovane preosjetljivošću na pelud ambrozije ovisne su o koncentraciji peludi u zraku. Vrhunac sezone cvjetanja je od početka kolovoza te gotovo do sredine listopada.

Broj alergičara je sigurno i veći, kaže pročelnica Odjela za imunologiju i alergologiju KBC Osijek dr. sc. Višnja Prus, s obzirom na područje koje gravitira ovoj središnjoj zdravstvenoj ustanovi - od Virovitice do granice Dunava.

'Dio preosjetljivih s blažim tegobama još uvijek se ne liječi i nije evidentiran, pa je njihov stvarni broj sigurno i veći', kaže dr.sc. Prus.

Iako sitna i nevidljiva našem oku, pelud ambrozije je snažan alergen koji u doticaju s dišnim sustavom osoba sa sklonošću alergijskim bolestima može izazvati burne reakcije koje utječu na normalan život i radnu sposobnost. Dovoljno je trideset zrnaca po prostornom metru zraka da izazove alergijsku reakciju. U Osijeku se zadnjih 10 godina provodi monitoring peludi. Primjerice, na mjernoj stanici Zavoda za javno zdravstvo u Osijeku lani 5. rujna zabilježeno je 1.132 zrnaca po prostornom metru – 37 puta više od onoga što alergičari mogu podnijeti.

Pelud kroz nos prodire u dišne putove gdje ih imunološki sustav preosjetljivih osoba shvaća kao štetnu tvar. Organizam počinje proizvoditi imunoglobuline, antitijela kojima se želi obraniti. Imunoglobulini se zatim povezuju na određene imunološke stanice u sluznicama dišnih putova koje nakon kontakta s peludi ambrozije oslobađaju histamin.

Thinkstock
Alergičari mjere trebaju poduzeti dva tjedna prije očekivane sezone alergija
'To je prava bomba u organizmu', objasnila nam je prof. dr. sc. Jasminka Milas-Ahić, liječnica odjela za imunologiju i alergologiju KBC Osijek.

Histamin uzrokuje širenje krvnih žila pa nastaju očiti znakovi alergijske reakcije, kaže Milas-Ahić. U slučaju alergijskog rinitisa to su curenje, začepljenost nosa, kihanje te svrbež nosa i očiju. Kod astmatičara još gore - reakcija obuhvaća donje dijelove dišnog sustava i dolazi do karakterističnog zvuka poput 'zviždanja' u plućima te u najgorim slučajevima gušenja. Organizam alergičara ovu prekomjernu obrambenu reakciju pamti i svaki sljedeći put u doticaju s alergenom opet jednako reagira.

'Još uvijek nije posve jasan mehanizam nastanka alergija. Porast prevalencije i incidencije povezuje se sa 'zapadnjačkim' načinom života. Nema revolucionarnih saznanja o novim uzročnim čimbenicima i terapijskim mogućnostima. Na posljednjem kongresu EAACI u Genevi u lipnju ove godine potvrđen je trajni trend porasta oboljelih. Nastavi li se ovaj trend, do 2050. godine svako drugo dijete bit će alergično', upozorava dr. Prus, predsjednica udruge za borbu protiv alergijskih bolesti Alergija koja se sa suradnicima na navedenom kongresu predstavila 'Osječki model rješavanja alergijskih bolesti kao javno-zdravstvenog problema' s naglaskom na edukaciji i prevenciji.

Ipak, najvjerojatnije alergije nastaju kao posljedica više umnoženih faktora. Prim. dr. sc. Sanja Popović-Grle u časopisu Medix 2007. godine navodi genetsku sklonost, koja u određenim uvjetima vanjskog i unutrašnjeg okoliša uvjetovati određenu alergiju. Krećemo se u drukčijem životnom okolišu, s manjom izloženosti mikroorganizmima, parazitima i životinjama te u manjebrojnim obiteljima. Uslijed zagađenosti, primjerice zraka ispušnim plinovima, nastaju drukčiji alergeni, često sitnije čestice koje dublje prodiru u dišni sustav.

Zatim faktori unutrašnjeg okoliša. 'Povećava se izloženost prašinskim grinjama, žoharima, plijesni, dimu cigareta, vlazi, a smanjeno ili ukinuto prirodno prozračivanje prostorija, umjesto kojeg se koristi umjetna ventilacija, dodatno pogoršava kvalitetu zraka koji se udiše. U takvom mikrookolišu sjedi se bez dovoljnog poželjnog kretanja na čistome zraku', navodi prim. dr. sc. Popović-Grle u tom radu.

Stres je zasebna priča. Izrazito remetilački djeluje na imunološki sustav. Kad se svi nepovoljni utjecaji poslože i nastupi alergija potrebno je liječenje, koje se u KBC Osijek provodi na nekoliko načina.

Antihistamicima se sprečava nastanak spomenutog histamina jer molekule lijeka preduhitre peludi alergena (npr. ambrozije) u spajanju s određenim stanicama i ne dolazi do oslobađanja histamina. U obliku sprejeva za nos ili inhalacija mogu se uzimati kortikosteroidi, hormonski lijekovi. 'Oni djeluju lokalno i nisu opasni. Međutim, u najtežim slučajevima gušenja kortikosteroide moramo davati injekcijama kako bismo spasili oboljelog i nastavili liječenje', rekla nam je prof.dr.sc. Milas-Ahić.

Ovakve mjere alergičari trebaju poduzimati dva tjedna prije očekivane sezone alergije, u slučaju ambrozije već početkom srpnja. Treći način liječenja je mnogo dugotrajniji, ali je moguće oslobođenje od alergije. U bočicama ne većim od prosječnog palca prerađena je pelud ambrozije. Liječnici ga alergičarima putem potkožnih injekcija u organizam unose jednom tjedno, a zatim mjesečno, isprva u manjim, kasnije većim količinama. Pacijent ovu terapiju mora provesti s liječnicima, što znači redovan dolazak u bolnicu, što može biti naporno. Za ovakvu terapiju treba biti uporan jer može trajati tri do pet godina da bismo na kraju postigli otpornost na dosadnu ambroziju.

184027,32623,184027,182296
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još
ModaKomoda Pročitaj više
Horoskop
Horoskop Pročitaj više