tportal.hr

Zagreb
+14
Osijek
+17
Pula
+20
Rijeka
-
Zadar
+20
Split
+21
Dubrovnik
+19

NOVI POGLED

Jesu li pesimisti sretniji od optimista?

Knjige za samopomoć koje podižu raspoloženje i samopouzdanje, pozitivna vizualizacija, afirmativne izjave – ne prođe dan, a da nam ne govore kako je optimizam ne samo moguć, nego i imperativ modernog doba. Zašto je onda većina ljudi pod sve jačim stresom, zbunjena i nesretnija nego ikad? Nova knjiga koja istražuje diktaturu optimizma kaže da dobro je biti pesimističan i savjetuje da naučimo uživati u neizvjesnosti, prigrlimo nesigurnost, prestanemo pokušavati misliti pozitivno i upoznamo se s neuspjehom

Datum objave:
6.7.2012 7:22

Zadnja izmjena:
6.7.2012 9:24

Jedan je stručnjak, čini se, pronašao odgovor na ovaj paradoks. U novoj knjizi 'The Antidote' Oliver Burkeman, autor koji se specijalizirao za teme iz psihologije, tvrdi kako bismo puno bolje prolazili kad bismo imali negativni pogled na život.

Autor tvrdi da je vrijeme da prihvatimo neuspjeh, nesigurnost i pesimizam umjesto da pokušavamo od njih pobjeći. Jednostavno: prestanimo se truditi biti sretni da bismo se osjećali bolje. 'Za društvo koje je tako fiksirano na postizanje sreće, nevjerojatno smo nesposobni na tom zadatku', kaže Burkeman. 'Jedna od najpoznatijih općih istina ove novovjeke znanosti o sreći leži u činjenici da su bezbrojne prednosti suvremenog života učinile malo u podizanju kolektivnog raspoloženja', prenosi Daily Mail.

Ljubav, obiteljski život i rad često donose jednaku količinu stresa koliko i radosti. Gospodarski rast ne mora nužno biti put prema sretnijem društvu, kao i što i velika primanja ne znače da su oni koji ih imaju nužno sretniji. Velik broj knjiga za samopomoć također nam ne pomaže na putu prema sreći. To je razlog zašto izdavači govore o 'pravilu 18 mjeseci' koje govori da će self-help priručnik obično kupiti osoba koja je kupila sličnu knjigu u prethodnih 18 mjeseci, ali očito nije riješila sve svoje probleme.

Kako 'industrija sreće' nije dala rezultate, nije nerazumno sumnjati da bi moglo biti još gore. Dakle, što bi moglo pomoći? Nakon godina provedenih u konzultiranju stručnjaka - od psihologa, filozofa, pa čak do budista - Burkeman je utvrdio da se svi slažu u jednome: nastojanje da se osjećamo sretni upravo je ono što nas čini nesretnima.

Naša stalna borba da uklonimo negativnosti - nesigurnost, uznemirenost, neuspjeh, tugu - upravo je odgovorna da se osjećamo tako nesigurno, uznemireno, neizvjesno ili nesretno. Umjesto toga, on se založe za alternativu – za negativnu putanju prema sreći. Savjetuje da naučimo uživati u neizvjesnosti, prigrlimo nesigurnost, prestanemo pokušavati misliti pozitivno i upoznamo se s neuspjehom. Ukratko, da bismo bili istinski sretni, moramo biti spremni iskusiti što više negativnih emocija ili barem od njih prestati bježati. Evo kako pesimizam može biti zdrav i produktivan kao i optimizam.

Oni koji mislite pozitivno postižu manje
Iza mnogih današnjih popularnih pristupa sreći nalazi se jedna jednostavna filozofija - pozitivna vizualizacija. Tvrdi se da će stvari biti bolje mislite li pozitivno. Naglasak na pozitivnom ishodu, a ne na negativnom, čini se razumnim načinom maksimiziranja šansi za uspjeh. No, prema psihologinji Gabriele Oettingen, trošenje vremena i energije na razmišljanje kako bi nešto moglo završiti smanjuje motivaciju većine ljudi da to i ostvare. U seriji eksperimenata Oettingen je utvrdila da se ljudi koji koriste pozitivnu vizualizaciju češće opuštaju i manje trude. Izabravši održavati samo pozitivna uvjerenja o budućnosti, takve su osobe bile manje spremne kad bi se stvari konačno dogodile. Ako se želite osjećati zaista sretno, važno je zadržati realan pogled na ono što vas čeka.

Brige su dobre za vas

Ležite li noću budni brinući se hoćete li izgubiti posao? Uzrujava li vas pomisao da bi vas partner mogao ostaviti? Obično pokušavamo ublažiti brige o budućnosti tražeći sigurnost i pokušavajući se uvjeriti da će sve biti u redu. No pozitivno potvrđivanje je dvosjekli mač. Kratkoročno to može biti prekrasan bijeg od briga, no dugoročno zahtijeva stalno održavanje.

110541 ,196620 ,190510,172004

Ako ponudite utjehu prijateljici koju je uhvatila tjeskoba, često ćete otkriti da će se ona za nekoliko dana kasnije vratiti po još podrške. Još gore, tješenje zapravo može pogoršati anksioznost. Kada uvjerite svoju prijateljicu da se najgori slučaj vjerojatno neće dogoditi ona počinje vjerovati da će se ostvariti upravo najgori scenarij. Ti su strahovi temeljeni na iracionalnim procjenama budućnosti, obično zato što o njima niste promislili detaljno. Razmišljajući o najgorim opcijama, umjesto ignoriranja, pridonijet ćete da ove iracionalne pojmove oblikujete u racionalnije odluke. Ako ste izgubili posao, postoje koraci koje možete poduzeti kako biste pronašli novi, ako ste izgubili vezu, vjerojatno ćete uspjeti naći neku sreću u životu. Gledajući negativno i suočavajući se s najgorim slučajevima umirit ćete svoju tjeskobu.

ThinkstockS opuštenijim pristupom vlastitoj budućnosti stići ćete dalje Ne postavljajte velike ciljeve, samo idite prirodnim tokom

Ako želimo biti pozitivni u životu, moramo imati neke ciljeve, zar ne? Moramo li, doista? Prema mnogim priručnicima za samopomoć, postavljanje pozitivnih ciljeva pred sebe često može značiti put prema neuspjehu i katastrofi. Ono što motivira naše planiranje budućnosti rijetko je trijezno prepoznavanje važnosti pripreme i anticipacije. Znate li koliko se osjećamo neugodno kada nam je život nesiguran? Mrzimo jer ne znamo što nas čeka životu, pa postavljamo ciljeve kako bismo pronašli neku sigurnost u životu.

Alarmantno je kad razmislite koliko je velikih životnih odluka doneseno samo da bi se smanjio trenutačni emocionalni nemir. Da biste razumjeli što to znači, pokušajte sljedeću vježbu. Razmislite jeste li ikada donijeli značajnu odluku zbog koje ste naknadno požalili - možda prihvatili posao koji ne odgovara vašim interesima i sposobnostima. Ako ste to tada doživljavali kao tešku odluku, onda ste vjerojatno osjećali bol neizvjesnosti u trbuhu, no nakon toga, jesu li isti osjećaji nestali? Ako je tomu tako, vaša motivacija u donošenju odluke bila samo je hitna potreba da se oslobodite osjećaja nesigurnosti.

S opuštenijim pristupom vlastitoj budućnosti, radeći s onim što imate sada, krećući se naprijed malim koracima, stići ćete dalje nego ako postavljajući jedan veliki cilj. To je isti stav koji je imao kemičar koji je shvatio da loše ljepilo koje je razvio može biti korisno za samoljepljive cedulje. Vjerujte u neizvjesne stvari koje su izvan vaše kontrole i plovite sa strujom. Dobro je da je čaša poluprazna.

Jako samopoštovanje će vas učiniti jadnima

Iako pretpostavljamo da je visoko samopoštovanje dobra stvar, neki psiholozi već dugo sumnjaju da nešto nije u redu s cijelim konceptom, jer počiva na pretpostavci da vaša osobnost može dobiti dobru ili lošu ocjenu. Kada ste sebe visoko ocijenili, otvorili ste mogućnost da se u jednoj fazi ocijenite i lošima. Samopoštovanje je apsurdna generalizacija. Svi se ponekad ponašamo dobro ili loše. Gušenje svih ovih nijansi pod plaštem pojma samopoštovanja može biti put prema jadu. Bolje je ocjenjivati svaki pojedinačni čin kao dobar ili loš i nastojati raditi što više dobrih, a što manje loših stvari.

Sviđa ti se članak? Preporuči ga prijateljima!


modakomoda

Važno: Rubrike, Sex files, cura i frajer dana i crna kronika mogu sadržavati sadržaje koji nisu primjereni osobama mlađim od 18 godina. Osobama mlađim od 18 godina se savjetuje posjet ovim rubrikama jedino i samo uz nadzor punoljetne osobe.
Tportal je član Hrvatskog vijeća za medije. HVZM je samoregulatorno tijelo koje prati i sankcionira kršenja novinarske etike.
Saznajte više na http://www.hvzm.hr/
vijece@hvzm.hr