Zdravlje STRES NAŠ SVAGDAŠNJI

Možete li zbog posla završiti u ludnici?

Zbog psihičkih bolesti prošle je godine u Njemačkoj zabilježeno 53,5 milijuna dana bolovanja! Deset godina ranije bilo ih je 33,6 milijuna, pa broj psihički oboljelih i zaposlenih s poremećajem u ponašanju drastično raste, čineći 13,1 posto svih oboljelih, dvostruko više nego prije jedne dekade

U 2010. godini 39.000 žena je zbog toga otišlo u prijevremenu mirovinu, dvostruko više nego 2000. Sve u svemu, od 1984. izostanci s posla zbog psihičkih problema povećani su za 80 posto - stres na radnom mjestu nije iznimka nego pravilo. No, za razliku od Nijemaca koji pate od stresa na radu, Hrvati su pretežito u stresu zbog nerada. Sudeći po podacima ove radišne zemlje, i njemački su zaposlenici danas u banani. Ni radnici uređenih europskih zemalja nisu što su nekad bili, a kao glavne uzroke drastičnog porasta onih koji na posao idu s grčem u želucu liječnici navode sve zahtjevnije poslove, veću odgovornost, grozničavo praćenje novih spoznaja u struci i hektično svladavanje novih tehnologija, no prije svega sve više poslova na određeno vrijeme, što stvara osjećaj stalne nesigurnosti.

Nijemci u stresu zbog rada, a Hrvati zbog nemogućnosti rada

Osam od deset Nijemaca smatra svoj život stresnim, a svaki treći živi pod stalnim stresom, proizlazi iz istraživanja osiguravajuće kuće Techniker Krankenkasse (TK) objavljenog prije godinu dana u Berlinu. Na liječenje psihički oboljelih na poslu troši se godišnje 27 milijardi eura, a privreda dodatno gubi 26 milijardi. Lijeva članica parlamenta Jutta Krellmann zato traži brzu promjenu zakona koji će više štititi zaposlene, naročito one na ugovor i na određeno vrijeme, dok sindikat IGH Metall zahtijeva donošenje antistresnih propisa, onakvih kakvi već postoje u Italiji, Francuskoj i skandinavskim zemljama.

Iscrpljujuća konkurencija, mobing, sindrom izgaranja na poslu dnevna su popudbina zaposlenika, od kojih sve više njih ne može izdržati pritisak, završavajući u stresu, napadajima panike i opsesivno-kompulzivnim poremećajima kao dijelu simptoma depresije koji se javljaju i kod 165 milijuna stanovnika Europe. Suvremeno gospodarstvo temeljeno na uslugama ne traži više toliko fizički rad koliko visoku učinkovitost psihe. Jedno istraživanje OECD-a, Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj, pokazuje da je 20 posto zaposlenih u visokoindustrijskim zemljama psihički bolesno, dok 40 posto Amerikanaca tvrdi da rade 'izrazito stresan posao'. Gospodarska i financijska kriza je donijela svoje. 'Gospodarstvo ju je preboljelo, ali razboljeli su se radnici', kaže šef sindikata IG Metall Hans-Jürgen Urban.

Iscrpljujuća konkurencija, mobing, sindrom izgaranja na poslu dnevna su popudbina zaposlenika, od kojih sve više njih ne može izdržati pritisak, završavajući u stresu, napadajima panike i opsesivno-kompulzivnim poremećajima kao dijelu simptoma depresije koji se javljaju i kod 165 milijuna stanovnika Europe.

Stres i depresija zbog posla? Nažalost, mnogi Hrvati bi i to rado dočekali, jer bi to značilo da barem imaju posao. U nas o psihičkim boleštinama uzrokovanim problemima na poslu nema pravih statističkih podataka, ali se - prema podacima objavljenim na okruglom stolu ‘Nema zdravlja bez mentalnog zdravlja’ u organizaciji Koalicije udruga u zdravstvu i Udruge za zaštitu i promicanje mentalnog zdravlja 'Svitanje' - zna da svaki četvrti Hrvat ima problema s mentalnim zdravljem, a liječi ih se nekih 400.000. Nije ni tako loše, uzmete li u obzir sve nezaposlene i članove njihove obitelji koji su sigurno u stresu tražeći način da prežive, sve koji rade, a ne primaju plaću, sve jadnike na čekanju i očajnike u poduzećima u stečaju, sve zaposlene na određeno vrijeme i dobar dio zaposlenih u vječnom strahu od otkaza, jer ih može zamijeniti vojska s burze rada, pa one s PTSP-om i mlade umirovljenike osuđene na doživotni nerad, zbog čega je pravo čudo što Hrvatska nije postala proširena umobolnica. Za razliku od Nijemaca koji pate od stresa na radu, Hrvati su pretežito u stresu zbog nemogućnosti rada.

'Stres na radnom mjestu danas se razlikuje od onoga prije 50 godina', tvrdi glasnogovornik Savezne ustanove za zaštitu na radu i radnu medicinu Jörg Feldmann. 'Zbog suvremene informacijske tehnologije posao se bitno brže organizira, radnik u sve kraćem vremenu prima sve više informacija, a zbog dostupnosti zaposlenih svugdje i u svako doba putem mobilnih komunikacija, sve se više brišu granice između radnog i slobodnog vremena, službenog i privatnog. Mnogi se zaposlenici osjećaju iscijeđeno, jer stalno netko nešto od njih traži putem mobitela, e-maila ili telefona. Tijelu je potrebno opuštanje, mi nismo motor koji će nadolijevanjem goriva krenuti dalje. Mišićima i mozgu treba vremena i mira za regeneriranje', kaže Feldmann.

190199 ,188824,188697,172601

Mnogi se zaposlenici osjećaju iscijeđeno, jer stalno netko nešto od njih traži putem mobitela, e-maila ili telefona. Tijelu je potrebno opuštanje, mi nismo motor koji će nadolijevanjem goriva krenuti dalje.

Posao na određeno vrijeme pak zahtijeva maksimalnu prilagodljivost, mobilnost, motivaciju, snalažljivost, stalnu napetost, a što je radno mjesto nesigurnije, teže ćete planirati bilo kakvu budućnost, obitelj i imati stabilne društvene veze, kaže psiholog Frank Meiners.

Doping na radnom mjestu sve veći problem

Danas svaki peti Nijemac odradi u prosjeku deset prekovremenih sati tjedno, zbog čega ih se 52 posto osjeća iscijeđeno i kronično umorno, kazuje godišnja studija 'Gute Arbeit' (Dobar posao) DGB-a, krovne organizacije sindikata Njemačke. Više od četvrtine radnika moraju biti dostupni firmi izvan radnog vremena, svakom sedmom nije plaćen rad u slobodno vrijeme, a svaki drugi od 6083 ispitanih zaposlenika je u 2011. godini najmanje dvaput odlazio na posao ozbiljno bolestan.

Thinkstock
Radnici se pretvaraju u moderno roblje, upozoravaju sindikati
Više od 100.000 Nijemaca ima dijagnoze psihičkih oboljenja kao posljedice sindroma izgaranja, a ozbiljan problem je doping na radnom mjestu, što pokazuje istraživanje zdravstvenog osiguravatelja DAK: dva milijuna Nijemaca tabletama rješava stres zbog konkurencije i velikih zahtjeva poslodavaca, 40 posto ih guta tablete protiv glavobolje za vrijeme i nakon posla. Zdravstveni sustav, kaže nedavna studija u Bavarskoj, gdje četiri milijuna stanovnika pati od psihičkih problema, koncentrira se na liječenje teških poremećaja kao što je shizofrenija, dok je 70 posto osoba s umjerenim problemima prepušteno sebi samima. Mnogi ih niti ne žele priznati, jer im je 15 posto manja šansa da će dobiti ili zadržati posao.

Osim društvene stigme, i u Hrvatskoj je jedan od najvećih problema psihički oboljelih nezaposlenost, tvrdi psihijatrica prof. dr. Slađana Štrkalj Ivezić.

'Devet do deset tisuća takvih osoba', kaže dr. Štrkalj Ivezić, 'nema prava odlučivanja o sebi, o svome poslu i primanjima, oni se zapravo ne mogu ni pošteno zaposliti.' A u Njemačkoj posljednjeg desetljeća posao cvate sve većem broju psihoterapeuta - bavarski okrug Dachau ima 77 psihoterapeutskih ordinacija na 136.800 stanovnika. Doduše, zbog zakonske nemogućnosti da otvore praksu u Münchenu, mnogi su to učinili u obližnjem Dachauu, no svi su puni, a termini se čekaju tjednima, pa i koji mjesec.

Unatoč brojkama koje zabrinjavaju, njemačka vlada još nije spremna na promjene zakona, dok sindikati opominju poslodavce da radnike ne pretvaraju u moderno roblje, koje im je na raspolaganju svakog trenutka.

'Danas je teško naći nekoga tko se može potpuno opustiti i zaboraviti dnevne brige i upravo takav način života čini ga trajno bolesnim', kaže ravnatelj Techniker Krankenkasse Norbert Klausen. I doista, u najnovijoj studiji 'Dobar posao', 27,2 posto ispitanika je izjavilo da je poslije radnog vremena toliko iscrpljeno da su najsretniji kad izuju cipele i svale se na kauč dnevne sobe.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još
ModaKomoda Pročitaj više
Horoskop
Horoskop Pročitaj više