Zdravlje SAM SVOJ DOKTOR

Što morate imati u kućnoj apoteci?

  • Autor: tportal.hr
  • 13.2.2012 8:37:28
  • 13.2.2012 8:00:00

Svakodnevne aktivnosti potencijalni su izvor ozljeda i bolesti, pa je dobro znati prvu pomoć i u kući imati najnužnije lijekove, zavoje i sličan pribor. Međutim, u prevelikoj brizi za bližnje često znamo pretjerati pa liječnici u šali znaju reći da su neke kućne ljekarne bolje opremljene od kvartovskih

U tom su smislu dobrodošla nova pravila koja reguliraju nabavku lijekova za koje donedavno nije bio potreban recept. Naime, neka hrvatska istraživanja pokazuju da svaka druga žena srednjih godina u torbici ima neki lijek za smirenje za kojim poseže čak i više puta tjedno. Također, lijekovi protiv bolova samo smanjuju simptome a ne liječe uzrok bolesti, pa ti lijekovi nisu trajno rješenje učestalim bolovima kod kojih valja otkriti uzrok i pravilno ga liječiti.

Dok sa 'poznavanjem' i nabavkom lijekova pretjerujemo, znanja o prvoj pomoći najčešće su nam siromašna. Ponovimo zato osnove svega. Načelno, kućna ljekarna treba sadržavati malo toga, a iznimke su obitelji s kroničnim bolesnicima. U tom se slučaju radi o lijekovima čija je nabavka pod strogom kontrolom liječnika. Ono što bi svi morali imati a najčešće zaboravljamo kad opremamo kućnu ljekarnu jest minimum zavojnog materijala - nekoliko sterilnih gaza ili tupfera, par zavoja i nešto flastera, te eventualno antibiotska krema za rane i krema protiv opekotina (sve kemikalije treba upotrebljavati oprezno, samo za manje ozljede).

Uz termometar trebat ćemo još samo antipiretike za snižavanje temperature na bazi paracetamola ili acetilsalicilne kiseline – ovi lijekovi bit će dovoljni i kao pomoć protiv manjih akutnih bolova poput zubobolje, trbuhobolje i glavobolje. Uhvati li vas lagana viroza, dobro dođu pastile za grlo i blagi sirup protiv kašlja, najbolje biljni.

Antibiotici su strogo zabranjeni – njih smijemo koristiti samo povremeno i bez iznimke na liječnički recept. Isto vrijedi i za antidepresive, lijekove za smirenje i sve ostale lijekove koje stručnjaci nazivaju 'diferentnima', što znači da je za njihovo pravilno korištenje nužna pravilno postavljena dijagnoza za koju laici nisu sposobni.

Lijekove čuvajte na suhom i tamnom mjestu, daleko od dosega djece i kućnih ljubimaca.

Samopomoć i prva pomoć primjenjuju se u hitnim slučajevima i kada je život ugrožen te kod blažih zdravstvenih tegoba za koje nije potrebna intervencija stručnjaka (poput prehlade, viroze, manjih opekotina, porezotina i sl.). Kad je netko pravilno osposobljen za pružanje prve pomoći, trebao bi znati procijeniti i u kojim stanjima ne treba dirati ozlijeđenog/oboljelog nego valja pričekati dolazak hitne pomoći. Naime, nestručna pomoć ponekad može izazvati više štete nego sam primarni zdravstveni problem.

Thinkstock
Kućna ljekarna treba sadržavati samo najnužnije lijekove
Povrede koje se javljaju u kućnom okruženju su porezotine i rane, ozljede uzrokovane kiselinama i drugim kemikalijama, uganuća, iščašenja, prijelomi i ostale ozljede uzrokovane padovima i nezgodnim pokretima, gušenja uzrokovana stranim tijelima i alergijskim reakcijama te iznenadne vrtoglavice i nesvjestice.

U slučaju krvarenja samo površinske rane smiju se isprati vodom. Bilo koju veliku ili duboku ranu ne smijemo isprati ni vodom ni dezinfekcijskim sredstvom, niti pokušati iz rane izvaditi strano tijelo. Na manje površinske rane stavlja se kompresa koja se lagano pritisne radi zaustavljanja krvarenja, te se sve skupa zamota prvim zavojem. Ukoliko krvarenje ne prestaje, treba pritisnuti na najbližu veliku krvnu žilu (ovisno o tome u kojem je dijelu tijela krvarenje). Kod ovoga treba biti pažljiv i postupati po preporukama, kako zbog zaustavljanja krvotoka ne bi došlo do težih oštećenja (ovo posebno vrijedi za rane na glavi – bez obzira na vrstu i težinu ozljeda, ne smiju se istovremeno pritiskati žile na obje strane vrata zbog mogućih oštećenja mozga).

Kod opekotina je opečeno područje ključno što prije ohladiti, najbolje namakanjem u vodi iz vodovoda ili tuširanjem (voda smije biti malo hladnija od sobne temperature, nikako ne ledena). Ozlijeđeno mjesto zatim treba zamotati i javiti se liječniku.

Pravilo kod ozljeda nastalih padovima i ostalim nezgodnim pokretima je: što manje pomicati ozlijeđenu osobu i pokušati procijeniti je li došlo do prijeloma. Znakovi koji ukazuju na prijelom su oticanje na mjestu ozljede te deformacije i dislokacije koje su vidljive izvana. Ozlijeđenog treba umiriti i imobilizirati ozlijeđeno mjesto (fiksirati između dva susjedna zgloba). Kod lakših ozljeda i ako imamo adekvatno prijevozno sredstvo, ozlijeđenog treba prebaciti do bolnice. Ako sumnjamo na težu ozljedu, puno sigurnije je prijevoz prepustiti hitnoj pomoći.

Gušenje zbog stranog tijela u dušniku je rijetko, ali najhitnije stanje kod kojeg nema vremena za dolazak hitne pomoći. Heimlichov zahvat je moguće sigurno izvesti na više načina, pa čak i kod pretilih ljudi i trudnica kao i na samome sebi kad nema nikoga u blizini. Načelno, Heimlichovim zahvatom pojačava se pritisak na trbušnu šupljinu, taj pritisak proširuje se prema plućima, zbog čega se zrak brzo potiskuje iz pluća prema dušniku te na taj način 'katapultira' strani predmet natrag u usnu šupljinu. Kod gušenja uzrokovanih alergijskim reakcijama valja odmah pozvati hitnu pomoć. Upravo zbog hitnosti stanja, osobe koje su ranije imale toliko tešku alergijsku reakciju da im je život bio ugrožen, znaju sa sobom imati spasonosni lijek, pa se o tome treba raspitati kod bližnjih.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još
ModaKomoda Pročitaj više
Horoskop
Horoskop Pročitaj više