Zdravlje ZAMKE MEĐUOBROKA

Otkrijte koji su to mali obroci s velikim posljedicama

  • Autor: tportal.hr
  • 1.12.2011 8:59:58
  • 1.12.2011 8:00:00

Nova istraživanja pokazuju da gotovo četvrtina dnevnog unosa hrane dolazi iz malih obroka koje smo usput pokupili. I to – četvrtina koja nam nije trebala

Bilo jednom, ne tako davno, da su benzinske crpke prije svega prodavale gorivo, a ne sendviče, kroasane i čips. Pekarnice su bile na tržnicama, ne iza svakog ugla. Gotovo da je teško proći kroz ulicu, a odoljeti iskušenju da se nešto usput ubaci u usta. Američki stručnjaci izračunali su da gotovo četvrtina kalorija koje unosimo u tijelo dolazi od tih malih, usputnih obroka. Prije dvadeset godina, tvrdi se u studiji koju je objavio The Journal of Nutrition, a prenosi msn.com.
Thinkstock
Hranjenje doživljavamo kao dužnost

'Svi konstantno jedemo, posebice hranu koju možemo kupiti na svakom koraku i koja je praktična da je nosimo sa sobom', kaže Phil Lempert, američki nutricionist. I kao što svi znamo, upravo ta 'praktična' i 'lako dostupna hrana' ponajviše je zasićena masnoćama i šećerom. I ima kalorija više nego ikada. Rezultat? Postotak pretilih Amerikanaca u posljednjih je 30 godina porastao sa 15 posto na 34 posto.

Osim što nas mame na svakom koraku, koja je još privlačna snaga usputnih obroka?

Šest jednostavnih načina da prestanete bezobzirno jesti

Naravno, međuobroke jedemo zato što su ukusni, ali privlače nas i našom osobnom predodžbom o tome koja im je svrha. Prva pretpostavka da smanjimo kalorije koje tako unosimo jest da razumijemo zašto im ne možemo odoljeti.

Mislimo da su zdravi
Negdje početkom novog tisućljeća stručnjaci su počeli propovijedati da moramo jesti češće i manje, što je navodno bolje od tradicionalnih običaja s tri glavna obroka. Teorija jest da stalnim hranjenjem organizma možemo 'dodati gas' u metabolizam koji će raditi brže i trošiti više kalorija. Nutricionisti nude novi koncept prehrane, u kojem će se prosječnih 1.800 kalorija (koliko je potrebno ženi od šezdeset kilograma) podijeliti na pet ili šest malih obroka, koje ćemo jesti svaka tri-četiri sata.

To je odličan savjet – ako imate čeličnu samodisciplinu i dosljedno se držite koncepta. Ono što je mnogo češće – jer rijetki su među nama toliko čvrsta karaktera – jest to da jednostavno dodamo dva ili tri obroka na naš stari način prehrane (a to je 250 do 300 kalorija po obroku). Umjesto da trošimo kalorije, tako smo dodali još 500-600 dodatnih. Rezultat – debljamo se, umjesto da mršavimo.

Teško je odoljeti lijepoj ambalaži
Dijetalni kolači, dijetalne pizze, dijetalna peciva. Energetske čokoladice, mediteranski krekeri. Izmišljanjem imena koja zvuče zdravo i bezopasno, vješti trgovci prikrivaju činjenicu da u ukusni zalogajčići skrivaju puno neželjenih kalorija. Mi prihvaćamo život u zabludi i, umireni obmanom da kolači mogu biti dijetalni ili krekeri zdravi, jedemo bez ustezanja. Također, vrag se skriva u malim paketima. Kada kupimo malo paket keksa i slistimo ga na brzinu, bez grižnje savjesti otvorit ćemo novi – i tada ćemo i to drugo dovršiti do kraja. I kad tako naslažemo nekoliko malih, doći ćemo do prilično visokog broja kalorija. Barem su tako naše prehrambene navike istražili američki stručnjaci.

Čine nas sretnima
Baš kao pranje rublja ili osobnu higijenu, i jelo doživljavamo kao dužnost, svakodnevnu obavezu. A usputne obroke doživljavamo kao nagradu, zadovoljstvo. I budući da u njima u pravilu prevladavaju šećer, masnoće ili sol, pospješuju lučenje dopamina, koji nam stvara osjećaj zadovoljstva. I tu je tajna njihove magične privlačnosti: čak ni najbolja salata nema to prikriveno djelovanje.

Birajte unaprijed
Tajna je jednostavna: moramo dobro razmisliti čemu nam međuobroci služe. Oni ne moraju biti zaslađeni, uronjeni u čokoladu ili da se s njih cijedi mast, ne moraju imati više od 150 kalorija.

U svakom slučaju, manje ćete pogriješiti ako ponesete užinu od kuće – svježi nemasni kravlji sir, zobene pahuljice, voće. Temeljno pravilo jest: bit ćete racionalniji pri izboru hrane ako je odaberete ujutro, prije nego što krenete u akciju, nego ako se dovedete u situaciju da je morate nabaviti na brzinu, za vrijeme pauze, kad ste već gladni. Tada će sirenskom zovu pekarnice biti puno teže odoljeti.

Stavite na tanjur
Prevelik unos hrane često je posljedica nerazmišljanja: ni ne mislimo je li nam previše, samo trpamo u sebe dok ima. Dobar psihološki trik je hranu najprije staviti na tanjur. Tada ćemo lakše razlučiti koliko je veliko to što smo naumili pojesti i treba li nam baš toliko. Ako je tanjur pretrpan, proradit će grižnja savjesti, a ako isto to jedemo iz vrećice, nećemo imati jasnu predodžbu o količini.

Temeljitije žvačite
Osim što stvara dojam sitosti, strpljivo žvakanje može vam popraviti raspoloženje. Nedavna studija znanstvenog magazina Psychology & Behavior tvrdi da žvakanje smanjuje lučenje hormona stresa. Razlozi mogu biti fiziološki (žvakanje pojačava krvotok) ili psihološki (ritmički pokreti vilice udaljavaju misli od stresnih briga).
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još
ModaKomoda Pročitaj više
Horoskop
Horoskop Pročitaj više