Kardiološke bolesti napadaju jednako muškarce i žene, no mnoge žene ne shvaćaju ovu poruku dovoljno ozbiljno i ne brinu pažljivo o svom zdravlju kako bi zaštitile srce, tvrde liječnici. Srećom, većina srčanih bolesti se može prevenirati vodite l

i zdrav život, savjetuje stranica iVillage.com. Nije potrebno da potpuno promijenite svoj život, ali mali koraci u dnevnim navikama dat će kumulativni pozitivni rezultat. Proučite abecedu za zdravo srce.

A kao ALGEBRA JAKOG SRCA
Loše je imate li samo jedan faktor rizika za bolesti srca, ali dva ili više faktora daleko su gora. Više rizičnih faktora multipliciraju učinke jedni drugih. Nije idealno imati visok krvni tlak, ali ako imate hipertenziju, dijabetes i visok kolesterol stanje vam je daleko ozbiljnije, a pritisak na vaš kardiovaskularni sustav veći.
Naime, dva faktora rizika povećavaju izglede za razvoj bolesti srca četverostruko, a tri ili više faktora rizika povećavaju šansu od ozbiljnih posljedica po zdravlje više nego deseterostruko. Uzmite, stoga, svaki faktor rizika bolesti srca ozbiljno i poduzmite mjere da ih držite pod kontrolom.

B kao BROJKE KOJE ŽIVOT ZNAČE
Znate li koliki vam je krvni pritisak, kolesterol, šećer ili razina hemoglobina? Sve su to vodeći faktori srčanih bolesti koje možete modificirati kroz dijetu, vježbanje i druge promjene u životnim navikama ili pak držati pod kontrolom lijekovima. Ti čimbenici rizika neće nestati budete li samo gledali brojke na laboratorijskim nalazima. Konzultirajte se s liječnikom i popravite te brojke promjenama životnog stila ili lijekovima

C kao CIAO CIGARETAMA
Žene imaju manji rizik od bolesti srca prije menopauze, jer estrogen štiti srce do neke mjere, ali to ne vrijedi za žene koje puše. Pušenje briše prirodnu zaštitu estrogena, zbog čega su žene i prije menopauze izložene jednako visokom riziku bolesti srca kao i muškarci. Čak je i izloženosti pasivnom pušenju rizična. Tehnike odbacivanja te štetne navike vrlo su individualne, ali poslužite se svim raspoloživim metodama, od hipnoze, akupunkture ili nikotinskih zamjenskih terapija.

E kao EMOCIONALNI PULS JE VAŽAN
Uz visoki kolesterol, pušenje i visoki krvni tlak, depresija je sve više prepoznata kao važan vjesnik srčanih bolesti.
Naime, depresivni ljudi će vjerojatno neredovito vježbati, zdravo jesti ili uzimati lijekove prema uputama. Također, depresija može promijeniti ritam srca i povećati krvni tlak, reaktivnost trombocita i upale, što su sve ozbiljni rizici. Kronična tjeskoba, usamljenost, ljutnja i nekontrolirani stres mogu imati slične učinke. Ako često prolazite kroz takva raspoloženja, razgovarajte sa svojim liječnikom o mogućnostima liječenja.

G kao GRANICE ZDRAVOG ŽIVOTA
Osim što utječe na ukupno zdravlje, stanje stalnog stresa nije dobro za vaše srce. Ljudi koji su pod visokim stresom vjerojatno neće poduzimati korisne korake, kao što su kvalitetna prehrana ili prestanak pušenja.
Pokušajte postaviti zdrave granice u vašem životu i delegirajte odgovornosti kad god je to moguće. Tako ćete dobiti dragocjeno vrijeme da se bolje brinete o svom tijelu i umu. U konačnici, to bi stvarno moglo biti pitanje života ili smrti.

H kao HVALA, ALI NE HVALA HORMONALNOJ TERAPIJI
Kontracepcijska pilula se smatra sigurnom za žene koje ne puše, ali hormonalne terapije su druga priča. Naime, posljednjih godina klinička ispitivanja pokazuju da su hormonalne terapije neučinkovite kad je riječ o prevenciji srčanih bolesti. Štoviše, mogu povećati rizik od začepljenja žila, moždanog udara i karcinoma dojki. Smatra se da se hormonalnu terapiju treba uzimati u najmanjim mogućim dozama u kratkom periodu kada treba tretirati simptome menopauze. Ako vas valunzi i ostali simptomi menopauze dovode do ludila razgovarajte o argumentima za i protiv hormonalne terapije u vašem slučaju.

I kao ISTRAŽITE SPECIJALNE TESTOVE
Pitajte svog liječnika trebate li odraditi neke specijalne testove. Primjerice, ako imate povijest srčanih bolesti u obitelji, a vaš kolesterol, krvni pritisak, šećer i težina su u okviru normalnih vrijednosti, možda vaš liječnik pokuša s nekim drugim metodama testiranja.
Možda će ispitati razinu C-reaktivnog proteina (koji je marker upala), Lp(a) (tip kolesterola) ili proteina koji su povezani s drugačijim tipovima kolesterola, kako bi provjerio je li sve u redu.

J kao JEDITE PAMETNIJE
Kad je riječ o zdravlju srca, najvažnije je da se držite uravnotežene prehrane s nekoliko načelnih pravila. Zamijenite zasićene kiseline i kolesterol sa zdravim monozasićenim mastima. Unosite namirnice bogate omega-3 masnim kiselinama, jedite voće, povrće, integralne žitarice, mahunarke, nemasno mlijeko i nemasne mliječne proizvode. Neka vaš tanjur uvijek ima jednu porciju proteina i dvije vrsta povrća ili voća različitih boja.

K kao KREĆITE SE VIŠE
Stalno sjedenje je veliki faktor rizika srčanih bolesti, pa pokušajte kretanje uključiti u svoju dnevnu rutinu. Ne morate odmah u teretanu: umjesto liftom popnite se pješice, šetajte umjesto da vozite. Bilo koja fizička aktivnost puno je bolja od nekretanja. Liječnici preporučuju najmanje 30 minuta aerobnih vježbi srednjeg intenziteta pet puta tjedno i trening snage dva puta tjedno. Imate li tijelo s manje masnoća i više mišića, učinili ste svom srcu veliku uslugu.

L kao LIMITIRAJTE UNOS ALKOHOLA I SOLI
Umjerene količine alkohola (jedno piće dnevno za žene), mogu imati blagotvoran učinak na vaše srce. No, prekomjerna konzumacija može oslabiti srčani mišić, povećati trigliceride i krvni tlak te dovesti do debljanja (ljubaznošću praznih kalorija kojima obiluje svako alkoholno piće). Zato, smanjite koktele. Sol, također, može povećati krvni tlak, pa ograničite unos soli na 1.500 miligrama dnevno. Maknite soljenku sa stola i provjerite količinu natrija na sadržaj pakirane hrane prije nego što je kupite. Smanjite i unos rafiniranih ugljikohidrata (bijelog brašna) i jednostavnih šećera. Što je hrana više obrađena, to se više igrate s razinom inzulina, što u konačnici može povećati rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 i bolesti srca.

N kao NAUČITE KUHATI PAMETNO
Da biste smršavili i poboljšati zdravlje srca, možda biste mogli promijeniti način pripremanja hrane. Prije svega, uvijek odstranite masne dijelove mesa i kožu s peradi prije obrade. Radije pecite ili kuhajte namirnice, umjesto prženja ili pohanja. Smanjite sol i koristite začinsko bilje, te izbjegavajte kuhanje na maslacu ili margarinu.

NJ kao NJEGUJTE SOCIJALNE KONTAKTE
Jaka podrška koju dobivate u socijalnim kontaktima može smanjiti krvni pritisak i pozitivno utjecati na druge kardiovaskularne funkcije, tvrdi se u studiji National Universityja u Irskoj. Istodobno, znanstvenici sa Sveučilišta u Pittsburghu otkrili su da visoka razina usamljenosti povećava rizik srčanih bolesti kod žena za 76 posto. Družite se s prijateljima, upoznajte nove, održavajte odnose s ljudima koje volite i kojima vjerujete. Imat ćete bolje raspoloženje i zdravije srce.

O kao OBITELJSKA POVIJEST BOLESTI
Nije dovoljno da znate je li netko u vašoj obitelji imao infarkt ili umro od posljedica kardioloških bolesti, kažu liječnici.
Uputite se je li bilo slučajeva angine, uvođenja premosnica, angioplastike, aneurizme abdominalne aorte, jer povijest bolesti bilo kojih od ovih stanja povećava vaš rizik od kardiovaskularnih bolesti. Ima li takvih slučajeva u vašoj obitelji, obavijestite svog liječnika.

O kao OMEGA 3 MASNE KISELINE
Omega-3 masne kiseline (kojih ima u srdelama, tunjevini, pastrvama, sušama, haringama, lososu, ali u orasima i lanenom ulju) imaju snažne antiupalne učinke koji su dobri za vaše srce. Oni smanjuju rizik od srčane aritmije, reduciraju trigliceride i krvni pritisak i smanjuju aterosklerozu. Liječnici savjetuju da konzumirate masne ribe barem dva puta tjedno. Imate li srčanu bolest ili morate smanjiti trigliceride razgovarajte s liječnikom o uzimanju dodataka omega-3 masnih kiselina.

P kao PREPOLOVITE SVOJE PORCIJE
Ne možete jesti s 40 godina kao kad ste imali 20, jer se ženama metabolizam mijenja. Reduciranje veličine porcija jedan je od najlakših načina da jedete manje i gubite kilograme. Za večeru jedite salatu ili veliki tanjur juhe, jedite niskokaloričnu hranu koja zauzima puno prostora u želucu (miješane salate ili povrtne juhe), pa će vam biti još lakše konzumirati manje kalorija u svakom obroku. Pojedite samo pola zdjelice žitarica prelivene voćem za doručak, pola sendviča umjesto cijelog. Prije glavnog obroka pojedite blago začinjenu salatu.

R kao RIZICI U REPRODUKTIVNOM ŽIVOTU
Liječnika morate informirati o reproduktivnom životu jer je on vezan uz rizične faktore. Primjerice, ako ste za vrijeme trudnoće patili od preeklampsije, poremećaja koji karakterizira visoki krvni tlak i protein u mokraći. To dvostruko povećava rizik od razvoja bolesti srca u pedesetim godinama. Ako ste imali dijabetes tijekom trudnoće, imate 50 posto šansi za razvoj dijabetesa tipa 2 u roku od deset godina, što ponovno povećava rizik od srčanih bolesti. Vaš liječnik mora znati i za reumatoidni artritis, lupus i sindrom policističnih jajnika koji mogu utjecati na srce.

Imate i šanse za razvoj metaboličkog sindroma, što je zbirka faktora rizika srčanih bolesti koji uključuju abdominalnu pretilost, visoke trigliceride, nizak HDL kolesterol, visoki krvni tlak i povišen šećer u krvi. Taj je sindrom prisutan među više od 45 posto odraslih osoba između 30 i 54 godine koji obično spavaju manje od sedam sati noću. Neka vam san bude prioritet, a ako imate problema s nesanicom, posjetite liječnika.

Š kao ŠTETNE MASNOĆE
Nisu sve masnoće jednake: kad je vaše srce u pitanju, postoje dobre i loše masti. Stoga je pametno zamijeniti zasićene masti (iz crvenog mesa i punomasnih mliječnih proizvoda) i trans-masti (u margarinu, keksima i kolačićima) sa zdravim monozasićenim mastima (u maslinovom i lanenom ulju, avokadu, orasima i sjemenkama) i poli-nezasićenima mastima (u plavoj ribi). Ograničite unos zasićenih masnoća na manje od 7 posto ukupnih kalorija te unos trans-masnoća na manje od 1 posto. Vaš ukupan unos masnoća, uključujući i dobre masti, treba iznositi najviše 30 posto ukupnih kalorija.

T kao TRBUH MORA BITI VITAK
Višak sala na trbuhu znak je metaboličkog sindroma, koktela faktora koji povećavaju rizik od bolesti srca. To vrijedi čak i ako je vaša težina normalna i indeks tjelesne mase ispod 25 godina. Ako vas to opisuje onda je vrijeme da radite na svom struku, smanjujući razinu stresa i spavajući sedam do devet sati noću da bi se razina hormona uravnotežila.
Redovito vježbajte i obuzdajte unos ugljikohidrata.

U kao UOČITE PAŽLJIVO SIMPTOME
Kao kod muškaraca, najčešći je simptom srčanog udara u žena bol ili nelagoda u prsima. No, žene imaju veću vjerojatnost da dožive atipične simptome srčanog udara, kao što su otežano disanje, mučninu i povraćanje, bol u vratu, leđima ili čeljusti, hladni znoj. Sve su to simptomi koji nisu uvijek prepoznati kao simptomi srčanog udara. Osjetite li bilo koji od ovih simptoma, konzultirajte odmah hitnu liječničku službu, čak i ako niste sigurni da je riječ srčanom udaru. Ako je ipak riječ o infarktu, svaka minuta prednosti povećava šanse za oporavak.

V kao VITAMINSKI DODACI SU VIŠAK
Bez obzira na sva obećanja i marketing, antioksidansi (vitamini A, C ili E), te B-kompleksi nisu pokazali rezultate u sprečavanju kardioloških bolesti, kažu liječnici. Majka priroda je napravila dobar posao kad je upakirala vitamine u lisnato povrće, svježe voće i povrće te integralne žitarice. Bolje je, savjetuju liječnici, jesti zdravije nego gutati dodatke prehrani.

Z kao ZDRAVI ZUBI - ZDRAVO SRCE
Oralna higijena može utjecati na vaše zdravlje, budući da su znanstvenici pronašli jaku vezu između parodontalnih i kardiovaskularnih bolesti, vjerojatno kao posljedicu upalnog procesa. Žene koje pate od parodontalnih bolesti imaju dva puta veći rizik od srčanog udara u odnosu na osobe bez problema s desnima, kaže se u jednom istraživanju. Rješenje je da redovito perete zube barem dva puta dnevno i redovito odlazite stomatologu na pregled i čišćenje.

Ž kao ŽIVITE BEZ RIZIKA
Raspravite sa svojim liječnikom o faktorima rizika koji su najrelevantniji za vas s obzirom na vaše zdravstveno stanje, dob i obiteljsku anamnezu, a zatim slijedite strategiju kako najbolje upravljati rizicima i poboljšati stanje. Pitajte liječnika koliki je vaš osobni rizik za bolesti srca, koje vježbe trebate raditi s obzirom na vaše cjelokupno zdravlje, što još trebate raditi kako biste spriječili bolesti srca? Redovito kontrolirajte svoje zdravlje, jer se kolesterol, krvni tlak i razina šećera u krvi mogu promijeniti svakih desetak godina, posebice nakon 40 godine, a te promjene mogu utjecati na rizik od srčanih bolesti.