Stotinjak kalorija moguće je uštedjeti, a da to ne osjetite. Nije to recept za one koji planiraju puno smršavjeti, nego za sve koji žele održati stabilnu tjelesnu težinu ne odričući se svih užitaka. Pojedete li uobičajenom prehranom stotinjak kilokalorija manje nego potrošite tijekom dana, moći ćete si bez straha od debljanja priuštiti decilitar i pol vina ili dvadesetak grama čokolade
Najlakše je uštedjeti na najkaloričnijim namirnicama, a to su bez dvojbe masnoće: sto grama maslinovog ulja (i većine drugih masti) sadrži 900 kilokalorija. Pazite li kod pripreme hrane koliko masnoća koristite, moguće su prilične uštede. Jedna jušna žlica ulja teška je 15 grama, a to znači punih 135 kalorija! Dakle, umjesto da u posudu za kuhanje slobodno lijevate ulje iz boce, ulijte ga u žlicu i budite svjesni koliko kalorija dnevno unosite putem masnoća. Masnoće, a posebno one zdrave, nikako ne smijemo izbaciti iz prehrane jer su dugoročno nužne za održavanje zdravlja.
Slična filozofija vrijedi i za maslac, margarin, majonezu, slaninu i slične masne proizvode – sadrže tek malo manje kalorija od čistog ulja ili masti (750-790 kcal/100 g). Light proizvodi dobar su izbor (ovdje govorimo isključivo o kalorijskoj vrijednosti, a ne i o tome jesu li light proizvodi zdravi ili ne): obična majoneza, primjerice, sadrži oko 760, a light oko 340 kcal u sto grama.
Mliječni proizvodi međusobno se jako razlikuju – obrano mlijeko s 0,9 posto masti sadrži samo 40 kcal, dok ista količina punomasnog mlijeka sadrži 66 kcal. Kad popijemo šalicu obranog mlijeka, gotovo i ne osjetimo razliku u odnosu na punomasno, a uštedjeli smo pedesetak kilokalorija! Slično je i s jogurtom, a puno drastičnije s drugim mliječnim proizvodima: kiselo vrhnje sadrži 192 kcal, a slatko čak 317! Svježi, posni kravlji sir sadrži tek sedamdesetak kcal, a punomasni sirevi mogu se popeti skoro do 400 kcal/100 g (sir sa 45 posto mliječne masti sadrži 385 kcal).
Razmislite o tome koliko vrhnja koristite u kuhinji. Također, veliki broj ljudi naručuje ručak u ured iz cateringa, koji vrlo često nude rižota i tjestenine s bijelim umakom baziranim na slatkom vrhnju. Zamijenite li bijeli umak crvenim, jest ćete zdravije i manje kalorično, a k tome umaci s rajčicom znaju biti ukusniji (posebno umaci s kozicama, škampima i drugim morskim plodovima).
Pizza, hamburger i ostala brza hrana kriju brojne opasnosti - pripremaju se s puno brašna ili kruha, s masnim umacima te dodacima poput slanine i masnog sira. Čak i salate iz restorana brze hrane prestaju biti zdrave kad ih prelijemo nekim od standardnih preljeva.
Riža, tjestenina, brašno, zobene pahuljice i ostali proizvodi od žitarica također su hrana na kojoj možemo uštedjeti dosta kalorija jer sadrže od 350 do 430 kcal u 100 grama. Alkoholna pića jako variraju – pivo sadrži 190 kcal, vino 280-290 kcal, a viski čak 250 kcal. Čisti šećer sadrži oko 400 kcal/100 kg, pa nije neobično da su i svi industrijski sokovi jako kalorični, Slično je i sa slasticama jer znamo da su uglavnom spravljene od masnoća, jaja, šećera i brašna.
Ne morate baš sve vagati, dovoljno je kuhati s manje masnoća, jesti manje kruha, tjestenine i slastica te pripaziti na ostale, gore navedene vrlo kalorične namirnice - ostavite zadnja dva-tri zalogaja na tanjuru i bit ćete sigurni da ste ponešto uštedjeli. Iako ušteda od sto kalorija dnevno nije recept za pretjerano uspješnu dijetu, nije zgorega znati da se mnogi muče s rigoroznim dijetama, pa odustanu nakon nekoliko dana i do kraja mjeseca se još više udebljaju. No, zato treba pokušati malim koracima, a pojedete li stotinjak kcal dnevno manje nego potrošite, na kraju mjeseca trebali biste biti skoro pola kilograma lakši.
Ovo na godišnjoj razini znači pet do šest kilograma manje, a to je nešto što bi odmah rado prihvatili mnogi koje muči debljina.
